Kalinić: Nastavljamo borbu za vraćanje nadležnosti Srpske i onoga što joj pripada po izvornom Dejtonu

Brzo konstituisanje vlasti u Republici Srpskoj sa stabilnom dvotrećinskom većinom u Narodnoj skupštini i čvrsta prosrpska pozicija Željke Cvijanović u Predsjedništvu BiH omogućiće nastavak borbe za vraćanje onoga što srpskom narodu pripada prema izvornom Dejtonskom sporazumu, izjavio je Dragan Kalinić, poslanik prvog saziva Skupštine srpskog naroda u BiH.
Povodom 31 godine od postizanja Dejtonskog sporazuma, Kalinić je istakao da je neophodno da svi politički predstavnici, bez obzira na to da li pripadaju vlasti ili opoziciji, pokažu visok nivo političke svijesti kada je riječ o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda.
„To podrazumijeva da svi, a prije svega izabrani narodni predstavnici i u vlasti i u opoziciji, kao i ključne demokratske institucije, odnosno ljudi koji ih vode pokažu najviši nivo političke svijesti kada je u pitanju zaštita vitalnih nacionalnih interesa našeg naroda u BiH, ali i šire. Daј Bože da se Srbi bar oko toga slože“, rekao je Kalinić.
On je ocijenio da su Srbi u BiH jedini zagovornici očuvanja odredaba Dejtonskog sporazuma u izvornom obliku, iako je, kako tvrdi, ovaj međunarodni ugovor tokom godina intervencionizmom zapadnih globalista i uz pomoć bosanskih unitarista pretvoren u svoju suprotnost.
„Od trenutka kada je potpisima najvećih svjetskih sila u decembru 1995. godine ozvaničen u Parizu, pa sve do danas Dejtonski sporazum je intervencionizmom zapadnih globalista i uz svesrdnu pomoć bosanskih unitarista, pritiscima i ucjenama rukovodstva Republike Srpske, uz korištenje famoznih bonskih ovlašćenja, prerastao u svoju suprotnost“, naveo je Kalinić.
Povratak oduzetih nadležnosti i zaštita imovine
Kalinić, koji je i član Asocijacije „Stvaraoci Republike Srpske“, smatra da se potreba za očuvanjem izvornog Dejtona prvenstveno odnosi na vraćanje nadležnosti koje su Republici Srpskoj, kako tvrdi, oduzete silom u brojnim oblastima, kao i na zaštitu njenog prava na imovinu.
Podsjetio je da su poslanici prvog saziva Skupštine srpskog naroda u BiH proglasili Republiku Srpsku i zajedno sa srpskim narodom, vojskom i policijom odbranili je u ratu, u kojem je srpski narod podnio ogromnu žrtvu.
„Nakon 30 i više godina, imaju legitimno pravo da pitaju šta je dobro, a šta loše Srbima u ovoj zemlji donio Dejtonski mirovni sporazum“, rekao je Kalinić.
Istakao je da je 21. novembar 1995. godine označio kraj rata i početak mira za sve narode u BiH. Dejtonskim sporazumom uspostavljen je novi ustavni okvir, prema kojem je BiH uređena kao politička zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda.
„Sporazum je donio novi Ustav kojim je BiH uspostavljena kao politička zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda. Republika Srpska je u osnovi međunarodno priznata, a putem posebnog sporazuma omogućene su joj specijalne paralelne veze sa Srbijom“, naglasio je Kalinić.
Bolni kompromisi i neriješena pitanja
Govoreći o drugoj strani Dejtonskog sporazuma, Kalinić je podsjetio da je njegovo postizanje za srpsku stranu podrazumijevalo i bolne kompromise, uključujući ustupke u vezi sa prijeratnim suverenitetom i predaju teritorija koje su prije i tokom rata bile pod srpskom kontrolom.
Posebno je ukazao na položaj Srba u sarajevskim opštinama, ali i na pitanja koja su ostala otvorena ili su, prema njegovoj ocjeni, riješena na štetu Republike Srpske.
„To je bilo posebno bolno za naš narod u sarajevskim opštinama. Ostalo je otvoreno pitanje Brčkog, nametnut je koridor do Goražda, onemogućen nam je izlazak na more…“, rekao je Kalinić.
Dodao je da su takve okolnosti izazvale veliko nezadovoljstvo i razočaranje među Srbima u delegaciji koju je predvodio Slobodan Milošević. On je podsjetio da je Milošević nakon povratka iz Dejtona pribjegao „disciplinovanju“ rukovodstva Republike Srpske kako bi ono ipak prihvatilo sporazum.
Kalinić je ocijenio da su pred Republikom Srpskom, imajući u vidu sadašnje regionalne i međunarodne okolnosti, i dalje teška vremena, upozoravajući da će u narednim godinama biti mnogo iskušenja.
Kako prenosi RTRS, 21. novembra navršava se 31 godina od parafiranja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, koji je usaglašen u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu, zajedno sa 12 aneksa. Time je okončan rat u BiH i uspostavljen njen poslijeratni ustavno-pravni poredak.
Sporazumom je BiH uređena kao državna zajednica sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.


