“Amerika na prvom mjestu” stiže u BiH kroz investicije
Nakon višemjesečnog čekanja, građani BiH čuli su Ronalda Džonsona, penzionisanog američkog generala i marinca koga je Donald Tramp lično nominovao za ambasadora SAD-a u BiH. Na saslušanju u Odboru za spoljne poslove Senata Džonson je govorio znatno manje o vojsci i bezbjednosti nego što se očekivalo.
Uvodno obraćanje i odgovori senatorima, koji odlučuju hoće li nominacija ići na plenarno glasanje, gotovo da zaobilaze vojni aspekt. U prvom planu je Trampova globalna agenda koju želi primijeniti u BiH: očuvanje BiH kao države, poštovanje i dijalog sa svim stranama i partnerstva za američke investicije, posebno u energetici.
Riječ je o čovjeku koji iskreno vjeruje u spoljnopolitičku liniju „Amerika na prvom mjestu“. Isti koncept u Stejt departmentu zagovara Marko Rubio, državni sekretar i uticajni bivši senator, koga mnogi u Americi vide kao jednog od glavnih kandidata za Trampovog nasljednika 2028. godine.
Kako su već ranije pisale Nezavisne, Rubio je neuobičajeno direktno objasnio šta ambasadori dobijaju kao zadatak po stupanju na dužnost.
„Kroz reorganizaciju koju smo sproveli, naše ambasade sada imaju glavnu ulogu u našoj ekonomskoj diplomatiji. Mogu da tvrdim da gotovo svaki sastanak sa stranim liderima ima neku vrstu ekonomske komponente. Pitajte naše šefove misija i ambasadore širom svijeta. Ja bih rekao da bi vam barem njih pola reklo da se njihov angažman svodi na to kako obaviti neki ekonomski posao koji uključuje pronalaženje kreativnih načina u zemlji domaćina gdje postoji neka industrija ili područje za investiranje. Naše ambasade će tada preduzeti potrebne akcije i u saradnji s Biroom radiće na pronalaženju američke kompanije koja bi možda mogla otići tamo i pogledati stvari i vidjeti ima li potencijala da se investira“, rekao je Rubio.
Biro o kojem govori dio je reorganizacije Stejt departmenta koju je sproveo po Trampovom nalogu. Ranija odjeljenja za demokratizaciju, ljudska prava i zaštitu okoline praktično su ukinuta, osoblje otpušteno, a regionalnim biroima dato ovlaštenje da vode ambasade s fokusom na ekonomiju i osnovne američke interese.
Džonson je svoju ulogu opisao na isti način. I on i Rubio ističu da ambasadori poštuju suverene odluke zemalja u kojima služe i da partnerstvo treba da počiva na obostranom interesu.
Najtvrđa rečenica odnosila se na Rusiju i Kinu. Džonson je rekao da će se boriti protiv jačanja njihovog uticaja u regionu.
„SAD su posvećene unapređenju stabilnosti i prosperiteta u regionu. Ako budem potvrđen, sarađivaću sa BiH i našim partnerima kako bismo ograničili prostor za maligni uticaj Rusije i Kine. Sarađivaću sa svojim kolegama na slabljenju transnacionalnih kriminalnih organizacija i drugih malignih aktera koji iskorištavaju političke, ekonomske i bezbjednosne ranjivosti“, naglasio je.
Senatori iz Demokratske stranke pitali su ga o veličanju sahrane Ratka Mladića, osuđenog u Hagu za ratne zločine, i o izjavama Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a. Džonson je davao uravnotežene i pažljivo odmjerene odgovore, čak i kad su insistirali na jačim formulacijama.
Pošto je glavni cilj proglasio promociju američkih ekonomskih interesa u partnerstvu s domaćim akterima na svim stranama u BiH, izbjegavanje otvorene konfrontacije biće, po svemu sudeći, važan dio njegove strategije.
