Analitičar tvrdi: Glavna priča o zlatu krije dvije velike greške
Dok cijena zlata posljednjih mjeseci prolazi kroz period oscilacija, brojni finansijski analitičari i mediji sve češće tvrde da je rast kamatnih stopa loša vijest za investitore u zlato.
Međutim, autor analize objavljene na portalu “Gold Eagle” smatra da mainstream finansijski komentatori propuštaju dvije ključne činjenice zbog kojih njihova trenutna priča o tržištu zlata nije potpuna.
Prema toj analizi, dominantni narativ na tržištu zasniva se na uvjerenju da će američke Federalne rezerve zadržati visoke kamatne stope zbog inflacije izazvane rastom cijena nafte i geopolitičkih tenzija, posebno sukoba između SAD-a i Irana. U takvom okruženju mnogi tvrde da investitori izbjegavaju zlato jer ono ne donosi kamatu poput obveznica ili štednje.
Autor ipak upozorava da se u toj priči zanemaruju dva veoma važna faktora – realne kamatne stope i sve veći problem američkog javnog duga.
Zašto realne kamatne stope mijenjaju sliku?
U tekstu se objašnjava da većina finansijskih komentatora govori o nominalnim kamatnim stopama, odnosno brojkama koje centralne banke zvanično objavljuju. Međutim, za investitore je mnogo važnija takozvana realna kamatna stopa, koja pokazuje stvarni prinos nakon odbijanja inflacije.
Kao primjer navodi se američka desetogodišnja državna obveznica sa prinosom od oko 4.6 odsto, dok je inflacija prema zvaničnim podacima blizu 3.8 procenata. To znači da realni prinos iznosi svega oko 0.8 odsto.
Autor tvrdi da takav minimalni realni prinos nije dovoljan razlog da investitori potpuno odustanu od zlata, posebno u situaciji kada postoji mogućnost da inflacija dodatno poraste zbog energetskih šokova i geopolitičkih kriza.
Tvrdnja da je stvarna inflacija veća od zvanične
U analizi se dodatno navodi da zvanični američki indeks potrošačkih cijena možda ne prikazuje puni rast troškova života. Autor podsjeća da je metodologija obračuna inflacije mijenjana još devedesetih godina prošlog vijeka i tvrdi da bi prema starijem modelu inflacija danas bila znatno viša.
Ukoliko bi inflacija zaista dostigla ili prešla pet procenata, realne kamatne stope mogle bi postati negativne, što bi, prema istorijskim pravilima tržišta, moglo dodatno povećati interesovanje za zlato kao “sigurnu luku”.
Ogroman američki dug mogao bi promijeniti politiku FED-a
Druga velika greška koju autor vidi u dominantnom tržišnom narativu odnosi se na uvjerenje da će Federalne rezerve moći dugo održavati visoke kamatne stope. Prema njegovom mišljenju, rast američkog javnog duga ozbiljno ograničava prostor za takvu politiku.
Kako se navodi, što su kamate više, to su veći troškovi servisiranja američkog duga, koji je već dostigao istorijski rekord. Zbog toga dio analitičara smatra da će FED prije ili kasnije morati smanjiti kamatne stope ili ponovo pribjeći štampanju novca kako bi stabilizovao finansijski sistem.
U takvom scenariju zlato bi ponovo moglo postati veoma atraktivno investitorima koji traže zaštitu od slabljenja dolara i inflacije.
Centralne banke i dalje kupuju zlato
Analiza se uklapa i u širi globalni trend povećane kupovine zlata od strane centralnih banaka. Posljednjih godina zemlje poput Kine, Indije i Turske značajno su povećale svoje zlatne rezerve, dok istovremeno smanjuju zavisnost od američkog dolara.
Svjetski savjet za zlato ranije je objavio da su centralne banke tokom prethodnih godina kupovale rekordne količine zlata, što mnogi ekonomisti vide kao znak rastuće zabrinutosti zbog globalne finansijske nestabilnosti.
Zlato i dalje izaziva podjele među analitičarima
Iako brojni mainstream finansijski stručnjaci i dalje smatraju da su visoke kamatne stope negativne za zlato, sve više analitičara upozorava da tržište možda potcjenjuje dugoročne rizike povezane sa inflacijom, geopolitičkim tenzijama i ogromnim dugovima velikih ekonomija.
Zbog toga se rasprava o ulozi zlata u savremenoj ekonomiji ponovo vraća u centar pažnje investitora širom svijeta.
