Banjaluka zatrpana praznim lokalima: Godišnje se gradi do 300 novih, a radnje se zatvaraju
Banjaluka se suočava sa sve većim brojem praznih poslovnih prostora, a jedan od glavnih razloga je nesklad između intenzivne stanogradnje i stvarnih potreba tržišta. Dok se svake godine izgradi između 200 i 300 novih lokala, u posljednjih nekoliko godina ugašeno je oko 1.000 samostalnih preduzetničkih djelatnosti.
Direktor agencije za nekretnine „Remax“ Dragan Milanović objašnjava da investitori grade stambene objekte zbog velike potražnje za stanovima, ali ih regulacioni planovi često obavezuju da u prizemlju predvide i poslovne prostore, iako za njima nema dovoljno interesovanja, piše BL portal.
Prema njegovim riječima, stanovi se relativno brzo prodaju, dok lokali ostaju bez kupaca i zakupaca. Zbog prevelike ponude cijene poslovnih prostora u pojedinim banjalučkim naseljima pale su čak ispod cijena stanova, što je ranije bilo gotovo nezamislivo.
Milanović procjenjuje da se u gradu godišnje izda između 80 i 100 građevinskih dozvola, pri čemu većina novih stambeno-poslovnih zgrada ima po nekoliko lokala. Istovremeno, broj novootvorenih preduzeća nije dovoljan da obezbijedi potražnju za tolikim poslovnim prostorima.
Dodatni problem predstavlja promjena kupovnih navika građana. Veliki tržni centri preuzeli su značajan dio kupaca iz centralnih gradskih ulica, dok nedostatak parkinga dodatno otežava poslovanje trgovaca u užem centru Banjaluke.
Milanović ističe da su donedavno prazni lokali mogli da se vide čak i u Gospodskoj ulici, nekada najatraktivnijoj trgovačkoj lokaciji u gradu. Zakup kancelarijskih prostora, prema njegovim podacima, kreće se između 15 i 25 KM po kvadratnom metru, dok najatraktivniji trgovački prostori dostižu i 100 KM.
Slična iskustva imaju i u agenciji za nekretnine „Kondo“, odakle navode da pojedini lokali u naseljima poput Ade i Lazareva čekaju zakupce duže od godinu dana.
Predstavnik ove agencije Aleksandar objašnjava da se zakupnine u strogom centru uglavnom kreću između 20 i 35 KM po kvadratu, ali da vlasnici rijetko pristaju na njihovo smanjenje. Kao dodatne razloge slabijeg interesovanja navodi razvoj internet trgovine i preusmjeravanje kupaca prema tržnom centru Delta.
Iz Privredne komore Republike Srpske upozoravaju da visoke zakupnine, uz rast troškova rada, energenata i nabavke robe, posebno opterećuju male trgovce i zanatlije.
Ističu da se zakup mora plaćati bez obzira na ostvareni promet, zbog čega preduzetnici sve češće razmatraju preseljenje na povoljnije lokacije ili promjenu načina poslovanja.
Ipak, u Privrednoj komori smatraju da centralne gradske ulice i dalje imaju značajan potencijal, posebno kroz razvoj turizma i povećanje broja posjetilaca.
Promjene su već vidljive u Gospodskoj ulici, gdje nekadašnji trgovački prostori sve češće dobijaju novu namjenu, a umjesto prodavnica otvaraju se kafići i restorani.
