Društvo

Banke u Srpskoj ponovo povećavaju naknade: Građani će od januara plaćati više

Banke u Srpskoj ponovo povećavaju naknade: Građani će od januara plaćati više

Građani Republike Srpske od 1. januara mogli bi se suočiti sa novim povećanjem troškova bankarskih usluga, dok se naknade za održavanje računa, obradu kredita, izdavanje dokumentacije i elektronsko bankarstvo već godinama gomilaju. Iako su pojedinačni iznosi često relativno mali, kada se saberu svi troškovi, predstavljaju značajno opterećenje za kućne budžete.

Poseban problem je što klijenti često nisu dovoljno upoznati sa svim naknadama koje plaćaju, a promjene cijena bankarskih usluga nerijetko primijete tek kada dobiju izvod ili obavještenje banke.

Ekonomista Igor Gavran upozorava da banke svojim klijentima dostavljaju obimnu dokumentaciju sa brojnim uslovima i naknadama, koju je u praksi veoma teško detaljno proučiti.

„Kada recimo zaključujete bilo kakav ugovor sa bankom, bilo da je o štednji, bilo da je o kreditu ili nekom drugom aranžmanu, vi dobijete toliko stranica teksta sa raznoraznim uslovima, pravilima, naknadama, da to niko normalan ne može pročitati“, istakao je Gavran za Srpskainfo.

On smatra da je veliki dio naknada koje banke naplaćuju u BiH neopravdan, posebno izdvajajući održavanje računa, koje se u brojnim bankama dodatno naplaćuje.

Građani nemaju mnogo prostora za izbor

Direktor Udruženja građana za zaštitu potrošača „Don“ Murisa Marić ističe da građani prilikom izbora banke uglavnom mogu pokušati pronaći povoljnije uslove za kredit, posebno kada su u toku određene akcije.

Međutim, razlike u kamatnim stopama između banaka često su neznatne, dok se poskupljenja bankarskih usluga, kako navodi, najavljuju na način koji veliki broj klijenata ne primijeti na vrijeme.

„Nekako ostane negdje iza da ne vide mnogi građani, a s druge strane, svako od nas dobije posebnu poruku kada se radi o poskupljenju bankarskih usluga“, upozorava Marić.

Dodatni trošak predstavlja i korištenje elektronskog bankarstva. Iako su građani prelaskom na onlajn plaćanje očekivali jednostavnije i jeftinije obavljanje transakcija, i te usluge podrazumijevaju određene naknade.

Marić ukazuje i na troškove transfera novca prema drugim bankama, koji se dodatno naplaćuju i povećavaju ukupne godišnje izdatke građana.

Više naknada za jedan račun

Na problem nedovoljne transparentnosti ukazuje i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana „Toper“ za zaštitu prava potrošača.

Prema njenim riječima, građanima često nije jasno zbog čega plaćaju toliko različitih naknada, posebno kada se na jednom žiro računu pojavljuje nekoliko zasebnih finansijskih izdataka.

„Zaista su visoki nameti, a drugo građanima nije jasno zašto su toliki nameti, ne po vrijednosti, nego vi imate tri-četiri finansijska izdatka na jednom žiro računu“, istakla je Šešlija.

Ona upozorava da klijenti često tek nakon dobijanja prvog izvoda shvate koliko su im bankarske usluge poskupjele. Problem predstavlja i obimna dokumentacija koju građani dobijaju prilikom sklapanja ugovora, jer je za njeno detaljno čitanje i razumijevanje potrebno mnogo vremena.

Dok banke povećavaju cijene svojih usluga, ostaje otvoreno pitanje ko kontroliše visinu naknada i na koji način se štite interesi građana.

Za mnoge klijente promjena banke nije jednostavno rješenje, jer ih i u drugim finansijskim institucijama čekaju slični troškovi. Tako bankarske naknade postaju sve veća stavka u kućnim budžetima, dok građani često nemaju dovoljno jasnu sliku o tome šta sve plaćaju.

Izvor:Srpska info