I pored činjenice da Bosna i Hercegovina iz godine u godinu ima manje stanovnika, na biračkom spisku nalazi se sve više birača, što je svakako u skladu sa zakonom, ali ne održava ni približno realno stanje na terenu.

Na juče održanoj sjednici Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine zaključila je centralni birački spisak za predstojeće opšte izbore, na kojem se nalazi 3.368.666 birača ili 13.237 više nego što ih je bilo na izborima 2018. godine.

“Novi birački spisak za izbore u ovoj godini zvuči kao naučna fantastika i sasvim sigurno ni približno ne odgovara stanju na terenu. BiH u ovom trenutku ima manje od tri miliona stanovnika, a sam podatak da unatoč masovnim odlascima građana od 2020. godine imamo više birača nego 2018. godine zvuči zapanjujuće”, rekla je za “Nezavisne novine” Tanja Topić, politička analitičarka.

Ona kaže da je CIK radio na prečišćavanju spiskova kada su objavljene cifre od nekoliko hiljada umrlih koji su bili na spisku, ali da očigledno dosadašnji načini čišćenja nisu efikasni.

“To je krupan zalogaj i dobrim dijelom preko ovakvih spiskova oni koji su na vlasti kontrolišu do krajnosti kontaminiran izborni proces. To je dobar bazen za izborne krađe i prevare i izborni proces se u potpunosti mora resetovati, naša svijest radikalno izmijeniti, a sređivanje biračkih spiskova samo je kap u moru”, istakla je Topićeva.

Osim većeg broja birača, u odnosu na 2018. godinu veći je i broj političkih subjekata prijavljenih za opšte izbore. CIK je još ranije za učešće na izborima ovjerio 90 političkih partija, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata, odnosno ukupno 145 političkih subjekata, što je za 17 više nego na izborima 2018. godine i recimo čak 89 više nego što je to bilo na izborima 2006. godine.

Za razliku od Topićeve, koja kaže da birački spisak ne odražava pravo stanje na terenu, Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, kaže da je birački spisak utvrđen u skladu sa zakonom.

“Svi punoljetni građani BiH imaju pravo na ličnu kartu bez obzira na to da li žive u BiH ili ne i oni automatski ulaze u registar građana. Na biračkom spisku se nalaze stotine hiljada ljudi koji ne žive u BiH, ali imaju aktivno biračko pravo i zbog toga imamo situaciju da u mnogim opštinama i gradovima ima više birača nego stanovnika i niko ne može lišiti građane prava da budu birani ili da biraju”, rekao je Šehić.

On naglašava da se može razmišljati da li oni koji ne žive u BiH treba da glasaju, posebno na lokalnim izborima, ali da prema sada važećem zakonu birački spisak je takav kakav jeste, iako svi znamo da u BiH ne živi toliki broj stanovnika.

Po prijavama SNSD-a, PDP-u kazna od 5.500 KM
Po prijavi SNSD-a, CIK BiH izrekao je dvije kazne PDP-u s ukupno 5.500 KM.

Naime, SNSD je u svojoj prijavi CIK-u naveo da je Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a i kandidat za predsjednika RS, na Facebooku objavila sponzorisanu objavu sa skupa u Istočnoj Ilidži, zbog čega je izrečena kazna od 2.500 KM.

Takođe, CIK je reagovao po još jednoj prijavi SNSD-a koja se odnosi na Trivićevu i PDP, i utvrdio da je ona platila objavu na Facebooku, zbog čega je izrekao kaznu od 3.000 KM.

“Nemamo mogućnost da sankcionišemo kandidate, iako su lično odgovorni za povredu i tu mogućnost ćemo imati samo u vrijeme izborne kampanje. To su sve zapravo nove uočene manjkavosti”, rekla je Irena Hadžiabdić, član CIK BiH.

CIK je sa 1.500 KM kaznio i SPS jer je njen kandidat Duško Miletić takođe plaćao objave na Facebooku, iako kampanja još nije počela.