Bijela kuća naredila ograničenje Staršilda i ukrajinskih dronova
Naredba za ograničavanje satelitskog sistema Staršild, koji je ključan za komunikaciju i kontrolu ukrajinskih vojnih dronova, došla je direktno iz Bele kuće, kazala su Rojtersu dva američka i jedan zapadni zvaničnik upoznat sa situacijom. Zvaničnicima Ministarstva odbrane kazano je da se usluga Staršilda Ukrajini mora usporiti. Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, nisu kazali ko je u Beloj kući donio odluku niti ko je zadužen za njeno sprovođenje. Pentagon je najveći korisnik Staršilda, vojne verzije sistema Starlink kompanije SpejsIks.
Ukrajinski zvaničnici su ove sedmice izvijestili da su vojni prijemnici sistema prestali da rade kada su bili postavljeni na objekte koji se brzo kreću. To je poremetilo rad ukrajinskih dronova koji se oslanjaju na Staršild za navođenje iznad ukrajinske teritorije. Izvor iz ukrajinskog Ministarstva odbrane kazao je u četvrtak da prijemnici sada rade u pokretu, ali samo brzinom od 100 milja na sat. Odluka o privremenom ograničavanju sistema dolazi u trenutku kada predsjednik Donald Tramp vrši pritisak na Kijev da zaustavi napade na ruske rafinerije. Tramp kaže da napadi izazivaju nagli rast cijena energije, što šteti šansama njegove Republikanske stranke na predstojećim kongresnim izborima u novembru. Stručnjaci, međutim, kažu da je rast cijena energije uglavnom posljedica rata koji SAD i Izrael vode protiv Irana. Taj sukob je doveo do iranskih napada na energetska postrojenja i skoro zatvorio strateški Ormuski moreuz.
Na pitanje o naredbi o ograničavanju Staršilda, visoki američki zvaničnik je kazao: „Predsjednik nikada nije podnio takav zahtjev.“ Bela kuća nije odgovorila na pitanja o tome da li su drugi zvaničnici administracije možda podnijeli zahtjev. Izvršni direktor SpejsIksa, Ilon Mask, objavio je u srijedu na platformi Iks da su sistemi Staršilda u vlasništvu i pod kontrolom američke vlade. Kazao je da sve odluke o ograničenjima brzine ili korišćenja donosi američka vojska ili predsjednik. SpejsIks nije odgovorio na zahtjev za komentar. Ministarstvo odbrane i ukrajinska ambasada u Vašingtonu takođe nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Odnosi između dvije zemlje su se pogoršali posljednjih dana, nakon sastanka u Majamiju 9. oktobra koji je okupio predstavnike obje zemlje, Evrope i Svjetske banke. Izvor upoznat sa detaljima sastanka kazao je da su Trampov zet, Džared Kušner, i Stiv Vitkof, izaslanik administracije za Bliski istok, zauzeli oštar stav prema Ukrajini. Kazali su ukrajinskim zvaničnicima da je Vašington frustriran kontinuiranim napadima na ruske rafinerije uprkos ponovljenim zahtjevima da se prestane. Američka delegacija je takođe branila odluku Vašingtona da potpiše sporazum o dizelu sa Rusijom. Objasnili su da se Bela kuća nada da će to ublažiti stav Moskve u mirovnim pregovorima. Ovaj sporazum, prema kojem će Rusija isporučiti više od 2,25 miliona barela dizela američkom i svjetskom tržištu, izazvao je oštre kritike nekih američkih predstavnika. Oni tvrde da će sporazum pružiti Moskvi sredstva za nastavak rata bez potrebe da Vladimir Putin pravi bilo kakve ustupke zauzvrat.
U danima koji su uslijedili, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i Tramp su razmijenili kritike. Zelenski je nazvao američku odluku o dizelu „slabom“, dok je Tramp pozvao na izbore u Ukrajini i Zelenskog otpustio. Iza kulisa, američki zvaničnici su prijetili da će prekinuti obavještajne podatke o ruskim raketnim napadima, koje Ukrajina koristi za odbranu. Tramp je u utorak kazao da Vašington i dalje dijeli te informacije sa Ukrajinom. Nakon odluke o ograničavanju Staršilda, ukrajinski zvaničnici su proveli utorak i srijedu pokušavajući da dobiju pojašnjenja od visokih zvaničnika u Beloj kući, Stejt departmentu i Pentagonu. Visoki ukrajinski zvaničnik je kazao da je Kijev obaviješten da je odluku donijela Bela kuća. Pentagon je do sada potrošio milijarde dolara na usluge Starlinka i Staršilda. Takođe je kupio namjenske satelite Staršild, uključujući letjelice za rano upozoravanje na rakete i špijunsku mrežu za Nacionalnu izviđačku kancelariju (NRO), što je objavljeno 2024. godine, prenosi B92.
