Brak u BiH već 25 godina gubi važnost, razvodi sve češći

Manje brakova, više razvoda i sve kasnije stajanje na “ludi kamen”, ukratko bi opisalo posljednjih 25 godina u Bosni i Hercegovini, jer podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je sklapanje brakova u kontinuiranom padu, dok je broj razvoda u porastu.

Tako je, prema njihovim podacima, u 2024. godini sklopljeno 16.213 brakova.

“Broj sklopljenih brakova u BiH je u posljednjih 25 godina u kontinuiranom padu, te je u 2024. godini sklopljeno 6.259 brakova manje nego u 1999, a najveći broj je sklopljen među supružnicima od 25 do 29 godina starosti”, navode iz Agencije, što znači da su 1999. godine bila sklopljena 22.472 braka.

Manje brakova, više razvoda

Dok je manje brakova, više je razvoda. Samo u 2024. godini bilo je preko 900 razvoda više u odnosu na 1999. godinu.

“Broj razvoda brakova u BiH u posljednjih 25 godina raste. U 2024. godini je razvedeno 2.913 brakova. Najveći broj razvoda i kod žena i kod muškaraca desio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina”, navode oni.

Osim što se manje ljudi vjenčava, teže se na brak i odlučuju, što potvrđuje prosječna starost nevjeste i mladoženje koja je za 25 godina porasla za oko tri godine.

Tako je prosječni mladoženja 1999. godine imao 27,8 godina, a 2024. 30 godina, dok je mlada 1999. u prosjeku imala 24,3 godine, a 2024. godine 27,3.

Maja Savanović Zorić, psiholog i porodični psihoterapeut iz Udruženja građana “Psiholuminis” iz Prijedora, ističe da je riječ o dubokoj društvenoj promjeni, te da je pitanje koje se prirodno nameće: Da li su današnje generacije opreznije, zrelije, uplašenije – ili jednostavno realnije?

Ekonomska nesigurnost igra važnu ulogu

“Ekonomska nesigurnost svakako igra važnu ulogu. Mladi ljudi danas ulaze u odrasli život u okolnostima koje karakterišu nesigurna zaposlenja, niska primanja, nemogućnost rješavanja stambenog pitanja i osjećaj da se ‘tlo stalno pomjera pod nogama’. Brak, koji je nekada bio i ekonomska zajednica, danas se doživljava kao dodatni rizik ako osnovni uslovi stabilnosti nisu zadovoljeni”, navodi ona za “Nezavisne novine”.

Međutim, kako dodaje, bilo bi pojednostavljeno svesti ovu pojavu samo na novac.

“Današnji mladi su generacija koja je odrastala uz visoku stopu razvoda, često svjedočeći emocionalno teškim, konfliktnim ili hladnim brakovima svojih roditelja. Mnogi su vrlo rano naučili da brak sam po sebi ne znači sigurnost, ljubav ni trajnost”, ističe ona.

Kako dodaje, u psihoterapijskoj praksi često čuje rečenice poput “ne želim da živim kao moji roditelji” ili “radije ću biti sama nego u lošem braku”.

“Za razliku od ranijih generacija, mladi danas više govore o emocijama, granicama, mentalnom zdravlju i ličnim potrebama. Brak se sve rjeđe doživljava kao ‘obavezan životni korak’, a sve češće kao odnos koji mora imati smisao, kvalitet i sigurnost. To znači da se u brak ne ulazi ‘po svaku cijenu’. Ljudi čekaju dok ne osjete emocionalnu sigurnost, ličnu stabilnost, partnerstvo, a ne puku ulogu. Iz te perspektive, kasnije stupanje u brak može biti znak opreza”, kaže Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine”.

Mladi u odnose ne ulaze “praznih ruku”

Prema njenim riječima, jedan od ključnih, a često zanemarenih faktora u razumijevanju dugoročnog pada broja brakova i rasta razvoda jesu transgeneracijske traume.

“Mladi ljudi danas ne ulaze u odnose ‘praznih ruku’, oni u njih donose emocionalna iskustva svojih roditelja, ali i šireg društva”, navodi ona.

Kako dodaje, trauma koja nije imala prostor da bude prepoznata i obrađena često se nije ispoljavala riječima, nego kroz odnose – šutnjom, emocionalnom nedostupnošću, konfliktima, rigidnim ulogama ili potpunim povlačenjem.

Kada je riječ o rastu broja razvoda, ona ističe da se danas ljudi češće usuđuju izaći iz odnosa koji su nasilni, toksični ili emocionalno prazni.

“Ranije su mnogi brakovi trajali ‘na papiru’, ali ne i u stvarnosti. Danas se manje trpi u tišini. To jeste bolno, ali je i znak veće svijesti o ličnom dostojanstvu i mentalnom zdravlju”, ističe Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine”.

Vasić: Došlo do promjene sistema vrijednosti

Pomenuti podaci ne čude Vladimira Vasića, sociologa, ali kako ističe za “Nezavisne novine”, zaista su zabrinjavajući.

“Činjenica je da je došlo do promjene sistema vrijednosti, promjene odnosa prema porodici. I dan-danas imamo narativ da nam je porodica na prvom mjestu, da su nam djeca na prvom mjestu, međutim, u ovim podacima se tačno vidi da nam na prvo mjesto izbija profesionalno usavršavanje, karijerni život i negdje se vide te kulturološke promjene u sistemu vrijednosti, u interesovanjima i na kraju krajeva vidi se promjena da je sve više zastupljena egoistična kulturna života”, ističe Vasić.

On dodaje da danas ljudi žive na način da su sami sebi dovoljni.

“Nismo spremni da podnosimo žrtvu, a brak i porodica su svakako žrtva. Sa druge strane, govori i o promjeni načina života, ali i o nekim ekonomskim razlozima, odnosno kvalitetu života”, objašnjava Vasić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, dolazi do transformacije porodice, te više nemamo velike porodične zajednice.

On dodaje da se ovakav trend može nastaviti i u budućnosti jer nas je brojčano, odnosno demografski manje, ali i iz razloga što se sve više ljudi okreće individualističkom životu.

“Na kraju krajeva, sve je manje novca, a sve su veći apetiti mladih. Stečena djeca u braku i brak zahtijevaju i ekonomsku stavku, a ne samo ljubav i strast”, zaključuje on.