Četiri godine od početka rata u Ukrajini: Ima li mira na vidiku?

Rat u Ukrajini počeo je prije četiri godine, a sukob, usprkos višestrukim mirovnim pregovorima, i dalje se nastavlja bez dogovora o njegovom završetku.

Najnovija runda pregovora u Ženevi dovela je do nastavka razgovora i razmjene stavova, ali nije rezultirala finalnim sporazumom, a ključna politička pitanja ostaju neriješena.

Iako su delegacije izrazile spremnost da nastave dijalog, trenutna situacija ukazuje da mir još nije na vidiku i da će biti potrebni dalji diplomatski napori prije eventualnog prekida sukoba.

Rat u Ukrajini, koji je počeo 24. februara 2022. godine, najveći je oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Ne zna se tačan broj poginulih

Prema podacima Ujedinjenih nacija, potvrđene su desetine hiljada civilnih žrtava, a stvarni broj je vjerovatno znatno veći jer se ti podaci ne mogu u potpunosti provjeriti.

Zapadni zvaničnici i analitičari procjenjuju da su vojne žrtve na obje strane višestruko veće. Američke i britanske obavještajne procjene govorile su o stotinama hiljada poginulih i ranjenih ruskih i ukrajinskih vojnika, iako tačne brojke nisu javno potvrđene.

Ruske procjene su da je sa ukrajinske strane stradalo više od 186.000 vojnika, dok Ukrajinci za rusku stranu bilježe pogibiju više od 168.000 vojnika.

Rat je izazvao najveću izbjegličku krizu u Evropi od 1945, uz milione raseljenih unutar Ukrajine i milione izbjeglica u državama Evropske unije, pokazuju podaci UNHCR-a.

Sastanci bez rezultata

Kroz 2023. i 2024. godinu održane su ranije runde razgovora i diplomatskih inicijativa, ali nijedna nije rezultirala opštim sporazumom o prekidu borbi ili trajnom političkom rješenju.

U februaru 2025. godine u Bijeloj kući održan je sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Razgovori su bili usmjereni na dalju američku podršku i prijedlog sporazuma o saradnji u oblasti strateških minerala. Sastanak Trampa i Zelenskog je prekinut nakon oštre rasprave u Ovalnom kabinetu, a planirano obraćanje medijima i potpisivanje dokumenata nisu održani. Zelenski je napustio Bijelu kuću bez postignutog dogovora.

U Enkoridžu na Aljasci 15. avgusta 2025. godine održan je sastanak Trampa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Razgovori su bili fokusirani na rat u Ukrajini i mogućnosti za pokretanje daljih pregovora. Nakon susreta nije potpisan nikakav sporazum niti je dogovoren prekid borbi, ali je najavljen nastavak diplomatskih kontakata i razmatranje novih formata razgovora.

Tramp je nakon sastanka izjavio da je cilj dogovoriti širi mirovni sporazum, a ne samo privremeni prekid vatre, te je najavio da će se obratiti Zelenskom radi daljih pregovora.

U danima nakon sastanka u Aljasci, Tramp je organizovao susret sa Zelenskim u Vašingtonu, na kojem su razgovarali o daljim koracima i mogućem trilateralnom susretu sa Putinom.

Ideja je bila da se tri lidera sastanu kako bi pokušali uskladiti stavove o završetku sukoba, ali konkretni datumi trilateralnih pregovora nisu dogovoreni.

Tokom 2025. i početkom ove godine održavane su i druge runde pregovora na nivou delegacija. Neke od njih su imale trilateralni karakter uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, dok su druge bile bilateralne razmjene stavova između Moskve i Kijeva uz učešće američkih predstavnika kao posrednika.

Ti razgovori nisu doveli do bitnog napretka u vezi sa ključnim političkim pitanjima kao što su status teritorija, bezbjednosne garancije i prekid sukoba.

Pregovori u Ženevi

Posljednja runda pregovora o mirovnom rješenju rata u Ukrajini održana je 17. i 18. februara u Ženevi u Švajcarskoj.

Riječ je o trilateralnim razgovorima između delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije, koji su održani u formatu sa predstavnicima svake strane.

Ove runde opisane su kao teške, uz minimalne pomake u tehničkim i bezbjednosnim pitanjima, ali su ključne političke razlike ostale neriješene, te je najavljen nastavak rada na daljim rješenjima.

Tokom dvodnevne sesije pregovori su vođeni uz podršku američkih posrednika i uključivali su bilateralne i trilateralne razgovore o različitim pitanjima, uključujući bezbjednosne mehanizme i političke teme, ali nije postignut sveobuhvatan dogovor o prekidu borbi ili trajnom rješenju sukoba.

Nakon drugog dana razgovora strane su najavile da će nastaviti rad u budućim rundama, iako su ključna pitanja ostala neriješena.

Američka strana je navela da je bilo napretka, posebno u razgovorima o prekidu borbi i bezbjednosnim pitanjima, te da je dogovoren nastavak radnih grupa i budućih rundi.

Ukrajinski predstavnici su kazali da su se fokusirali na detalje o načinu nadzora eventualnog prekida borbi, ali da su ključne političke i teritorijalne teme i dalje neriješene.

Ruska delegacija opisala je razgovore kao djelotvorne, ali izazovne, te je najavila da će analiza rezultata prethodnih sesija biti osnova za sljedeću rundu razgovora.

Nova runda

Nova runda pregovora o Ukrajini mogla bi biti održana ove nedjelje u Ženevi, rekao je izvor za TASS.

Ranije su ruski mediji izvijestili da će sljedeći trilateralni razgovori o rješenju sukoba u Ukrajini u kojima učestvuju Vašington, Kijev i Moskva biti zakazani u Švajcarskoj.

“Nova runda mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije uz posredstvo Sjedinjenih Američkih Država mogla bi da bude održana prije kraja februara”, saopštio je Zelenski i izrazio nadu da ta runda može “zaista da bude produktivna”.

Tramp namjerava da postigne rješenje za rat u Ukrajini do novembra, prije srednjoročnih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama i vrši pritisak na Kijev da odustane od teritorija u Donbasu, što je jedan od zahtjeva Putina, objavio je “New York Times”, pozivajući se na izvore.

Izvori upoznati sa pregovorima o rješavanju rata u Ukrajini su naveli da su ukrajinski, ruski i američki pregovarači iza kulisa iznijeli ideju o demilitarizovanoj zoni u području Donbasa, ali da nema znakova o kompromisu koji bi prihvatili i Zelenski i Putin, prenosi Euronews.

Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof najavio je da bi pregovori o mirovnom planu o Ukrajini mogli da se održe u roku od tri sedmice, što bi, po njegovoj ocjeni, otvorilo put trilateralnom sastanku između Trampa, Putina i Zelenskog.

Vitkof je za Fox News rekao da se on i zet američkog predsjednika Džared Kušner, koji je stalni član delegacije za mirovne pregovore o Ukrajini, nadaju da će predstaviti neke prijedloge ruskoj i ukrajinskoj strani koji će ih približiti u naredne tri sedmice.

Uslov za Trampovo učešće?

“Možda će čak dovesti do samita između Zelenskog i Putina, možda u nekom trenutku i trilateralnog samita sa američkim predsjednikom, vidjećemo”, kazao je Vitkof, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, Tramp ne bi učestvovao na trilateralnom sastanku kad ne bi bio uvjeren da će to dovesti do odobrenja sporazuma i boljeg rezultata.

Prije pregovora u Ženevi održane su trilateralne sesije u Abu Dabiju 23. i 24. januara, te 4. i 5. februara, koje su takođe bile fokusirane na pokušaje pregovora o prekidu borbi i nadzoru prestanka sukoba, ali ni one nisu rezultirale dogovorom o okončanju rata.

I dok je najavljen nastavak mirovnih pregovora, borbe u Ukrajini ne prestaju.