Da li je svijet na ivici ekonomskog kolapsa

Cijene goriva na domaćim benzinskim pumpama sigurno će i dalje rasti ukoliko rat na Bliskom istoku uskoro ne prestane, ali i blokada jedne od najznačajnijih transportnih ruta Ormuskog moreuza, pa nije nimalo nerealno da u narednom periodu dođe i do granice od četiri marke po litru.

Rekao je ovo za “Glas Srpske” predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić, komentarišući aktuelnu globalnu energetsku krizu izazvanu ratnim dešavanjima na Bliskom istoku. Prema njegovim riječima, pravljenje tačnih prognoza je veoma teško, iako mnogi analitičari upozoravaju da bi barel sirove nafte do kraja mjeseca mogao skočiti sa sadašnjih 110 dolara na 150, pa čak i 180 dolara.

– Ako cijena barela na svjetskim berzama nastavi da raste, to će, kao i do sada, imati negativne posljedice i po naše tržište, pogotovo ako se nastavi blokada transportnih ruta ili granatiranje velikih naftnih i gasnih postrojenja u Persijskom zalivu od strane iranske vojske – ističe Savić.

Navodi da se cijene na domaćim benzinskim pumpama trenutno kreću od 3,10 do 3,30 maraka po litru, što je za oko marku više nego prije početka rata na Bliskom istoku, odnosno rast od skoro 50 odsto.

– Za sada, sve ovo nije uticalo na maloprodaju, nije došlo do smanjenja kupovine. Snabdijevanje je stabilno, iako Srbija zabranjuje izvoz naftnih derivata. Domaći distributeri se trenutno snabdijevaju iz evropskih rafinerija, a robe na tržištu još ima, što je najvažnije. Za sada nema razloga za paniku. Međutim, najavljena blokada graničnih prelaza od strane lokalnih prevoznika dolazi u vrlo nezgodnom trenutku i može otežati snabdijevanje. Ako logistika stane, distributeri će biti prinuđeni da troše zalihe – upozorava Savić.

Pandorina kutija
Svijet se trenutno nalazi na ivici energetskog i ekonomskog kolapsa dok rat na Bliskom istoku dobija na intenzitetu. Raketni obračuni SAD, Izraela i Irana izazvali su dramatične poremećaje na globalnom tržištu energenata. Zatvaranje Ormuskog moreuza i udar na najveće gasno nalazište na svijetu, Južni Pars, otvorili su energetsku “Pandorinu kutiju”, čiji efekti su već vidljivi u realnoj ekonomiji širom svijeta.

Gasno nalazište Južni Pars je jedinstveni podvodni rezervoar u Persijskom zalivu, koji Katar naziva Sjeverno polje. Rezerve ovog nalazišta čine skoro petinu svjetskih zaliha gasa, obezbjeđujući do 75 odsto proizvodnje gasa u Iranu i omogućavajući Kataru status jednog od najvećih izvoznika tečnog prirodnog gasa. Iranski napadi onesposobili su oko 17 odsto izvoznog kapaciteta Katara za LNG, sa procijenjenim godišnjim gubitkom od oko 20 milijardi dolara, ugrožavajući snabdijevanje Evrope i Azije. Popravke će izbaciti iz upotrebe 12,8 miliona tona LNG-a godišnje u periodu od tri do pet godina.

Pored Južnog Parsa, gađane su i rafinerije u Dubaiju i Abu Dabiju, terminali u Damamu i Ras Tanuriju, kao i instalacije za transport i skladištenje gasa u Persijskom zalivu. Nakon napada, iranski mediji upozorili su da su dijelovi regionalnih naftnih i gasnih objekata u Saudijskoj Arabiji, UAE i Kataru legitimne mete. To uključuje rafineriju Samref u Saudijskoj Arabiji, petrohemijske komplekse Džubail i Mesaid, kao i gasno polje Al-Hosn u UAE.

Ipak, ključni udarac globalnom tržištu zadaje zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte i značajan dio gasa. Samo u prvim danima krize, poremećeno je do petine globalnog snabdijevanja energenata, što predstavlja jedan od najvećih šokova u modernoj ekonomiji.

Sumorne prognoze
Od početka sukoba, cijena nafte porasla je sa oko 70 na više od 110-120 dolara po barelu, dok su cijene gasa u Evropi u pojedinim trenucima gotovo udvostručene, uz skokove od 35 do preko 50 odsto. Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se eskalacija nastavi, cijena nafte mogla dostići 150-200 dolara po barelu, a cijene gasa u Evropi biti čak 2,5 puta veće nego na početku krize. Zvaničnici u Saudijskoj Arabiji procjenjuju da bi cijena nafte mogla porast na 180 dolara ako poremećaji u Ormuskom moreuzu potraju do kraja aprila.

Efekti krize već se osjećaju u realnoj ekonomiji. Zatvaranje Ormuskog moreuza ne pogađa samo energente, već i transport robe, što podiže cijene širom svijeta. Prvi udar vidi se na hrani – mlijeko, meso, voće i povrće poskupljuju jer njihova cijena zavisi od transporta i energije. Projekcije pokazuju da bi cijene hrane u narednih šest mjeseci mogle porasti za deset do 15 odsto, a cijene đubriva do 25 odsto, što će povećati troškove poljoprivrede.

Poremećaji se šire i na industriju. Više od četvrtine svjetskog helijuma dolazi iz Katara, a njegov transport je ugrožen, što pogađa proizvodnju poluprovodnika, čipova i medicinskih aparata. Aluminijum dostiže višegodišnje maksimume, direktno utičući na automobile, elektroniku i ambalažu. Farmaceutski sektor takođe osjeća pritisak – nestašice lijekova u Evropi mogu dovesti do rasta cijena od 15 do 20 odsto u narednih šest mjeseci.

Centralne banke upozoravaju da bi trenutni razvoj situacije mogao podići inflaciju za najmanje pola procentnog poena i usporiti ekonomski rast. Kako plate u većini zemalja ne prate rast cijena, ako inflacija poraste sa tri na 3,5 odsto, realna kupovna moć smanjiće se za oko pola procenta. Prema projekcijama pojedinih analitičara, u narednih šest mjeseci troškovi energenata i osnovnih namirnica mogli porasti za osam do 12 odsto, dok industrijski proizvođači mogu očekivati povećanje troškova proizvodnje između 15 i 20 odsto.

Analitičari ističu da ovo nije samo regionalni sukob, već početak dugoročne globalne energetske krize koja može promijeniti odnose snaga u svijetu. Evropa je u posebnoj opasnosti zbog visoke zavisnosti od uvoza gasa i nafte sa prostora Bliskog istoka i iz Rusije.

Ekonomisti upozoravaju da ako se ovi poremećaji nastave, globalni BDP pasti za jedan do dva odsto samo u ovoj godini, sa posebnim udarom na zemlje u razvoju koje nemaju fiskalne rezerve da ublaže udare. Inflacija u pojedinim regionima mogla bi dostići dvocifreni procenat, što će dovesti do socijalnih tenzija i mogućih protesta zbog poskupljenja životnih namirnica. Svijet se danas nesumnjivo nalazi na prekretnici. Ako se eskalacija nastavi, kriza neće ostati samo energetska već će prerasti u dugotrajan ekonomski poremećaj sa katastrofalnim globalnim posljedicama. Strateške odluke u narednom periodu mogu odrediti da li čovječanstvo ulazi u period ograničene dostupnosti energenata i hrane ili će uspjeti da spriječi globalnu katastrofu.

Gorivni sporazum
Slovačka bi mogla da poveća cijene dizela za strane vozače ili da ograniči količinu goriva koju mogu da kupe kako bi obuzdala gorivni turizam.

Premijer Robert Fico upozorio je da su vozači koji kupuju gorivo u regionima koji se graniče sa Poljskom i Austrijom ostavili “benzinske pumpe bukvalno isušene”. U Sloveniji su pak neke benzinske pumpe uvele ograničenja u količini goriva koju vozači mogu kupiti. Na pojedinim pumpama ta ograničenja iznose do 30 litara po putničkom vozilu, dok su za kamione i pravna lica postavljene granice do 200 litara po punjenju. Vlada Austrije objavila je privremeno sniženje poreza na gorivo, za oko šet evrocenti po litru i uvela ograničenje marži trgovaca gorivom kako bi cijene na pumpama bile niže.

Rješenje za Evropu
Prekid isporuka energenata sa prostora Bliskog istoka, stavio je Evropu u izuzetno tešku situaciju. Prema ocjenama pojedinih stručnjaka, jedino rješenje za nju je ukidanje sankcija Rusiji, a posebno u dijelu koji se tiče uvoza nafte i gasa. Ova mjera bi omogućila bolje snabdijevanje i ublažavanje rasta troškova energenata.

 

(glas srpske)