Dakić upozorio u OEBS-u: Izmjene izbornog zakona zahtijevaju dogovor domaćih aktera
Izborna pravila u Bosni i Hercegovini moraju biti rezultat dogovora domaćih političkih i institucionalnih aktera, a ne odluka nametnutih izvan demokratskih procedura. Na to je u Beču ukazao Dragan Dakić, savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske za međunarodno pravo, tokom učešća na sesiji o pitanjima ljudske dimenzije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).
Dakić je istakao da je predstavnicima Republike Srpske bilo važno da neposredno iznesu stavove o izbornom procesu u BiH i ukažu na probleme koji su, kako je naveo, prepoznati i u preliminarnim izvještajima međunarodnih posmatrača.
„Riječ je o tri stvari na kojima mi insistiramo, a to je prije svega da se izborno zakonodavstvo ne može nametati spolja“, rekao je Dakić, prenosi RTRS.
Prema njegovim riječima, izmjene izbornog zakonodavstva donesene mimo parlamentarne procedure predstavljaju jedan od ključnih problema izbornog procesa u BiH. Ukazao je da se te promjene odnose na brojne aspekte sprovođenja izbora, uključujući i pitanja privatnosti građana.
Dakić je posebno ukazao na ulogu Kristijana Šmita, navodeći da su temeljne izmjene uvedene djelovanjem njemačkog diplomate koji je u BiH boravio u ulozi visokog predstavnika, čiji legitimitet Republika Srpska osporava.
„Toliko izmjena i zahvata u izborno zakonodavstvo svakako zahtijeva prije svega demokratski dijalog domaćih činilaca i konsenzus unutar BiH o načinu na koji će se to provesti“, poručio je Dakić.
Naglasio je da je cilj obraćanja u sjedištu OEBS-a bio da se međunarodnim predstavnicima neposredno predstave primjedbe i upozorenja iz Republike Srpske, posebno u vezi sa načinom donošenja izbornih pravila i njihovim uticajem na cjelokupan izborni proces.
Govoreći o međunarodnom nadzoru izbora, Dakić je podsjetio da je za tu oblast u okviru OEBS-a nadležna Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava, poznata kao ODIHR. Istakao je da se uočene nepravilnosti i specifičnosti izbornog procesa u BiH moraju razmatrati uz uvažavanje domaćeg institucionalnog okvira.
Prema njegovim riječima, pitanje izbornog zakonodavstva ne bi trebalo svoditi samo na tehničke karakteristike pojedinih rješenja, već je potrebno otvoriti širi dijalog o načinu na koji se izborna pravila donose i primjenjuju.
