Dijasporu ne zanimaju izbori
Rok za registraciju birača izvan BiH za opšte izbore koji se održavaju u oktobru istekao je juče, i sudeći po juče objavljenim nepotpunim podacima, za glasanje iz inostranstva prijavio se rekordno mali broj glasača.
Koliko se birača iz inostranstva prijavilo za glasanje?
Neposredno pred istek roka, 49.974 osobe iz inostranstva koje imaju državljanstvo BiH otvorile su korisnički nalog za prijavu. Od tog broja njih malo više od 31.000 ispunjava uslove, a ostali su bili u postupku obrade.
Prijavu za glasanje na ovim izborima imali su pravo podnijeti svi državljani BiH koji žive ili privremeno borave u inostranstvu, a koji žele glasati van Bosne i Hercegovine.
Nakon isteka roka CIK BiH će izvršiti obradu i potvrdu pristiglih prijava, nakon čega će biti objavljen konačan broj birača registrovanih za glasanje izvan Bosne i Hercegovine na opštim izborima koji se održavaju 4. oktobra ove godine.
Registrovanim biračima potom će biti dostavljen glasački materijal ili uputstva za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u skladu s odabranim načinom glasanja.
Kako se ovogodišnje prijave porede sa prethodnim izborima?
Kada je riječ o ranijim godinama, recimo, za izbore 2018. godine bila su prijavljena 76.682 birača iz inostranstva, a 2020. čak njih 130.000, da bi na izborima 2022. godine bilo prijavljeno 70.000 birača koji su imali pravo glasa van Bosne i Hercegovine.
Registracija birača za glasanje izvan BiH mala je uprkos tome što je Centralna izborna komisija BiH “realizovala edukacije i informisala birače” izvan Bosne i Hercegovine.
Članovi CIK-a edukaciju su vršili od 7. juna do 8. jula, a sve su radila četiri tima. Prvi tim, na čijem čelu je bio Vlado Rogić, edukovao je birače u Kanadi i Sjedinjenim Američkim državama, dok je drugi tim, na čijem čelu je bio Ahmet Šantić, edukovao i informisao birače u Velikoj Britaniji.
Treći tim, kojim je rukovodio Sead Arnautović, član CIK-a, vršio je edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok je četvrti tim na čijem čelu je bio ponovo Rogić, edukovao birače u Hrvatskoj i Sloveniji.
Zanimljivo, prilikom glasanja o ovoj odluci o edukaciji birača, Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, bila je protiv, ali nije željela javno da saopšti svoje razloge.
Zašto analitičari očekuju nastavak pada interesa?
“Mislim da se, prije svega, radi o tome da naši ljudi koji žive u inostranstvu polako dižu ruke od Bosne i Hercegovine. Ovo je sasvim prirodan i očekivan proces i mislim da će na svim sljedećim izborima biti sve manje glasača iz inostranstva. Mnogi od tih ljudi godinama pa i decenijama živi u drugim zemljama i polako gube interesovanje za Bosnu. Ko ne vidi svoju budućnost u Bosni, sigurno će taj izborni dan provesti na produktivniji način, a ne gubeći vrijeme na odlazak u ambasadu, konzulat ili poštu da bi glasao”, rekao je za “Nezavisne” Velizar Antić, politički analitičar.
Kako funkcioniše registracija birača izvan BiH?
Centralna izborna komisija BiH još ranije usvojila je odluku o zaključivanju centralnog biračkog spiska sa stanjem na dan 6. maja, 2026. godine u 24 časa, prema kojoj je u Centralni birački spisak upisano 3.414.364 birača.
Kada je riječ o biračkom spisku, svaki punoljetni državljanin BiH vađenjem lične karte upisuje se u Centralni birački spisak. Državljani BiH koji su u inostranstvu, ukoliko su se planirali prijaviti za glasanje iz inostranstva, bili su dužni podnijeti prijavu za glasanje izvan BiH na zvaničnoj internet stranici CIK-a putem portala “e-izbori”. Uvođenjem tog portala značajno se smanjio broj manipulacija sa glasovima iz inostranstva, a dokaz tome je, recimo, da je za lokalne izbore bilo prijavljeno čak 130.000 birača, a samo dvije godine kasnije malo manje od 70.000.
