Vlade regiona traže rješenja za vioke cijene goriva
Regionalne vlade suočavaju se s rastućim pritiskom zbog skoka cijena nafte i naftnih derivata, pa širom jugoistočne Evrope najavljuju različite mjere kako bi ublažile udar na građane i privredu. Rast cijena energenata već izaziva zabrinutost zbog mogućeg novog talasa inflacije i dodatnog pritiska na životni standard.
Cijena nafte na svjetskim berzama premašila je 92 dolara po barelu, a stručnjaci upozoravaju da bi rast mogao da se nastavi. Energetski stručnjak Almir Bečarević izjavio je za “Nezavisne novine” da bi litar dizela na pumpama u BiH već naredne sedmice mogao koštati i više od tri marke.
„Ukoliko cijena nafte na berzama dostigne 150 dolara po barelu, možemo očekivati i cijene između 3,50 i 3,80 KM po litru“, kazao je Bečarević.
U Republici Srpskoj se takođe očekuje poskupljenje. Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da bi cijene goriva u narednim danima mogle dostići granicu od tri marke po litru.
„U narednim danima približavamo se cifri od 3 KM“, istakao je Savić.
Podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da se maloprodajne cijene dizela u Federaciji BiH trenutno kreću od 2,41 do 2,96 KM po litru, uz razlike između pojedinih benzinskih pumpi i do 0,50 KM. U Banjaluci se cijena dizela trenutno kreće između 2,62 i 2,85 KM po litru.
Iz Ministarstva navode da su razlike u cijenama posljedica prodaje ranije nabavljenih zaliha po starim cijenama, dok se nove isporuke formiraju prema aktuelnim troškovima na tržištu. U Federaciji BiH i dalje su na snazi mjere ograničenja marži, pa je za veleprodaju maksimalna marža ograničena na 0,06 KM po litru, a za maloprodaju na 0,25 KM.
Slične zabrinutosti prisutne su i u ostatku regiona. U Srbiji državni nameti čine oko 55 odsto cijene dizela i 57 odsto cijene benzina, a analize pokazuju da bi smanjenje akciza za oko 20 odsto moglo značajno ublažiti rast cijena goriva.
U Sjevernoj Makedoniji vlasti poručuju da će reagovati ukoliko dođe do naglog skoka cijena nafte, uz mogućnost smanjenja akciza ili PDV-a kako bi zaštitile životni standard građana. Istovremeno, inspekcije kontrolišu benzinske pumpe zbog sumnji da pojedini distributeri ograničavaju prodaju.
U Sloveniji se očekuje novo usklađivanje cijena goriva, a bez snažnije intervencije vlade benzin bi mogao poskupjeti za oko pet centi po litru, dok bi dizel mogao biti skuplji i do 15 centi. Pritisak na tržište dodatno je pojačan poremećajima u globalnom snabdijevanju, posebno nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, važnog pravca za transport nafte i tečnog prirodnog gasa.
U Crnoj Gori opozicija upozorava na moguć domino-efekat i lančani rast cijena robe i usluga, te traži smanjenje akciza kako bi se ublažio pritisak na potrošače.
Hrvatska takođe najavljuje moguće intervencije, uključujući ograničavanje cijena goriva, posebno uoči turističke sezone. Procjene pokazuju da bi prosječan rezervoar dizela mogao poskupjeti za više od deset evra, dok bi benzin mogao biti skuplji za nekoliko evra po punjenju.
U svim državama regiona zajednički cilj je da se poreskom politikom, kontrolom cijena i drugim mjerama ublaže posljedice globalnih poremećaja na energetskom tržištu i spriječi nagli udar na životni standard stanovništva.
