Dodik i Čović traže promjene sporazuma, opozicija upozorava na rizike
Izjave više političkih lidera u proteklim danima, iako dolaze iz različitih političkih tabora i obrazlažu se različitim ciljevima, vode ka istoj temi – preispitivanju postojećeg dejtonskog ustavnog poretka. Takve poruke otvaraju pitanje koliko je realno pokretanje izmjena Dejtonskog sporazuma, ali i kakve bi posljedice takav proces mogao imati po stabilnost u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka u Beogradu, ocijenio je da je Dejtonski sporazum faktički urušen. Naveo je da je o tome razgovarao i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ističući da je, prema njegovom stavu, Bosna i Hercegovina oslabila zbog, kako tvrdi, ignorisanja prava Republike Srpske. Pravne institucije, dodao je, djeluju kao sredstvo političkog pritiska, zbog čega, kako smatra, Srpska mora da štiti sopstvene interese i stanovništvo.
U sličnom periodu oglasio se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je poručio da je došlo vrijeme za otvaranje pitanja Dejtonskog sporazuma. Najavio je razgovore u Briselu i Vašingtonu, s namjerom da obezbijedi podršku za ustavne i izborne promjene, uz poseban fokus na izmjene Izbornog zakona u skladu sa prijedlozima njegove stranke. Iako se te inicijative predstavljaju kao reformske, zajednička poruka je da sadašnji okvir više nije prihvatljiv.
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić upozorava da bi takav pristup mogao imati ozbiljne posljedice po Republiku Srpsku i srpski narod u BiH. Kako navodi Srpska info, ona ističe da se malo govori o tome šta bi se dogodilo ako bi se Dejton u potpunosti otvorio. Prema njenim riječima, postoje pitanja koja treba rješavati, poput imovine, stranih sudija u Ustavnom sudu i uloge OHR-a, ali bez dovođenja u pitanje samog sporazuma.
Trivićeva ocjenjuje da Dejton nije savršen, ali da je obezbijedio institucionalni okvir i nivo samostalnosti Srpske. Smatra i da je neodgovorno olako otvarati temu njegovog ukidanja, te tvrdi da Dodik i Čović po tom pitanju djeluju usklađeno, na štetu interesa Republike Srpske.
Pravnik Milko Grmuša podsjeća da se rasprave o izmjenama sporazuma vode još od njegovog potpisivanja, ali da do suštinskih promjena nikada nije došlo. Prema njegovom mišljenju, u uslovima globalnih i političkih nestabilnosti mnoge teme jesu otvorene, ali to ne znači da su promjene ostvarive. Naglašava da su sporazum potpisali i domaći akteri, iako pod snažnim pritiscima, te da se ta činjenica često zanemaruje.
On smatra da bez saglasnosti političkih predstavnika sva tri naroda i šireg društvenog dogovora nije realno očekivati izmjene Ustava BiH. Upozorava da bi jednostrani potezi mogli dovesti do novih tenzija i dugotrajnih sukoba, ističući da je stabilnost moguća jedino kroz kompromis i međusobni dogovor.
Sličan stav iznosi i šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak. On ocjenjuje da bi rušenje Dejtonskog okvira predstavljalo najnepovoljniji scenario za sve narode u BiH i regionu. Smatra da ideje o gašenju sporazuma nose bezbjednosne rizike i vode u neizvjesnost.
Crnadak podsjeća da su, prema postojećem uređenju, ključne oblasti poput obrazovanja, zdravstva, policije, penzionog sistema i radnih prava u nadležnosti entiteta, dok se odluke na nivou BiH donose uz saglasnost predstavnika Republike Srpske. Dodaje da sporazum omogućava i posebne veze sa Srbijom, te da je prioritet jačanje institucija i poboljšanje životnog standarda, a ne otvaranje, kako navodi, rizičnih političkih avantura.
