Dom zdravlja Banjaluka bez kadra: Na konkurse se ne javlja niko

Dom zdravlja Banjaluka suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljekara, medicinskih sestara i tehničara, što direktno utiče na dostupnost zdravstvene zaštite i produžava vrijeme čekanja pacijenata. Problem je posebno izražen u porodičnoj medicini i hitnoj službi, a na raspisane konkurse često se ne prijavi nijedan kandidat.

Direktorica ustanove Nevena Todorović upozorava da je riječ o dugogodišnjem trendu. „Već duže vrijeme suočavamo se sa nedostatkom doktora, medicinskih sestara i tehničara, posebno u Službi porodične medicine i Službi hitne medicinske pomoći“, kazala je ona, ističući da je situacija slična u cijeloj Republici Srpskoj.

Problem dodatno pogoršavaju odlasci u penziju i inostranstvo, kao i prelazak kadra u privatni sektor. „Jedan od razloga je kontinuirani odlazak doktora u penziju te odlazak kadra u druge ustanove, privatni sektor ili u inostranstvo“, navela je Todorovićeva.

Nedostatak kadra nije ograničen samo na ljekare, već je primjetan i kod medicinskih tehničara. „Sve manje njih pokazuje interes da volontira nakon završetka srednje škole“, rekla je Todorovićeva, dodajući da se mladi sve češće odlučuju za nastavak školovanja ili poslove van struke.

Poseban problem predstavlja organizacija rada u uslovima nedovoljnog broja zaposlenih. Dom zdravlja Banjaluka funkcioniše kroz mrežu od 33 ambulante, što dodatno otežava raspodjelu kadra i održavanje kontinuiteta zdravstvene zaštite.

Menadžment ustanove godinama upozorava na talas odlazaka u penziju. „Od ukupno 18 doktora koji odlaze u penziju, samo jedna koleginica će nastaviti rad do 68. godine“, istakla je Todorovićeva, navodeći i da su pojedini ljekari ranije nego očekivano podnijeli zahtjev za penzionisanje.

Istovremeno, broj novih zaposlenih ne prati potrebe sistema. Od početka 2026. godine pet doktora je napustilo ustanovu, dok je zaposleno svega sedam novih. „Po osnovu različitih odsustava u procesu rada nedostaje 49 doktora“, naglasila je Todorovićeva.

Dodatni pritisak stvara složenost savremenog rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. „Rad sa pacijentima postao je izuzetno kompleksan i zahtjevan“, rekla je ona, ukazujući na rast broja hroničnih i akutnih oboljenja, ali i na sve veći obim administrativnih obaveza.

Administrativno opterećenje posebno pogađa mlade ljekare. „Oni često ne mogu adekvatno iznijeti nametnuti obim posla i obaveza na početku karijere“, navela je Todorovićeva, dodajući da ih birokratija odvlači od stručnog usavršavanja i rada s pacijentima.

Nedostatak interesa za rad u domovima zdravlja vidljiv je i kroz konkurse. „Često se dešava da se na konkurse ne prijavi nijedan doktor“, istakla je Todorovićeva, uz ocjenu da se primarna zdravstvena zaštita sve češće percipira kao manje atraktivna u odnosu na bolnički sektor.

Posljedice ovakvog stanja već su vidljive u svakodnevnom radu. „Manji broj doktora znači veće opterećenje za postojeće timove i manje vremena za svakog pacijenta“, upozorila je Todorovićeva, dodajući da to povećava rizik od grešaka i produžava čekanja.

Odlazak iskusnih ljekara u penziju dodatno komplikuje situaciju. „Radi se o kadru sa dugogodišnjim iskustvom i razvijenim komunikacijskim vještinama“, rekla je Todorovićeva, naglašavajući da mali broj njih želi da nastavi rad nakon ispunjavanja uslova za penziju.

Gužve u ambulantama posebno pogađaju stanovnike prigradskih i ruralnih područja. „Doktori često, pored svog tima, zbrinjavaju i pacijente kolega koji odsustvuju“, navela je Todorovićeva.

Ukoliko se problem ne riješi, posljedice bi mogle biti ozbiljne. „Može doći do narušavanja dostupnosti primarne zdravstvene zaštite i dužih lista čekanja“, upozorila je Todorovićeva, dodajući da bi građani mogli biti primorani da pomoć traže u privatnom sektoru.

Zaključno, naglašava da je neophodno sistemsko rješenje. Snažna primarna zdravstvena zaštita ostaje temelj zdravstvenog sistema, zbog čega je ključno strateško planiranje kadrova kako bi se obezbijedila dugoročna stabilnost i dostupnost zdravstvenih usluga.