Društvo

Domaće farme se gase, a BiH uvozi hranu vrijednu više od pet milijardi KM

Domaće farme se gase, a BiH uvozi hranu vrijednu više od pet milijardi KM

Domaća proizvodnja hrane u Bosni i Hercegovini suočava se sa sve većim problemima, dok se farme zatvaraju, smanjuju površine pod pšenicom, a troškovi proizvodnje neprestano rastu. Istovremeno, BiH godišnje uvozi poljoprivredno-prehrambene proizvode vrijedne milijarde maraka, što otvara pitanje koliko će zemlja u budućnosti zavisiti od stranih proizvođača i kakve će posljedice to imati na cijene hrane.

Dok potrebe za hranom rastu, uslovi za njenu proizvodnju postaju sve neizvjesniji. Evropska unija za sezonu 2026/27. prognozira proizvodnju 262 miliona tona žitarica, što je za 9,6 odsto manje nego godinu ranije. Posljedice ovakvih kretanja osjećaju i domaći poljoprivrednici, kojima sve skuplja proizvodnja dodatno otežava opstanak.

Sve manje površina pod pšenicom

Proizvođači upozoravaju da je ove godine značajno smanjena površina zemljišta zasijana pšenicom, a među glavnim razlozima navode težu pripremu zemljišta i visoke cijene repromaterijala.

„Ove godine vidim da je enormno manje površina pod pšenicom, u odnosu na prošlu godinu. I iz razloga teže pripreme zemljišta i iz razloga cijene repromaterijala. Kad mi svu tu pšenicu proizvedemo, izborimo se sa svim nametima i problemima, onda dođemo na mlin gdje tu pšenicu damo i čekamo kad će neko odrediti cijenu“, rekao je proizvođač Mustafa Gradaščević za Federalnu televiziju.

Slična situacija je i u stočarstvu. Gašenje farmi ne znači samo smanjenje proizvodnje mlijeka i mesa, već i gubitak radnih mjesta, manje otkupljenih količina i posljedice po čitav lanac koji zavisi od domaće poljoprivrede.

Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka Tuzlanskog kantona, upozorio je da su na području Živinica ugašene dvije velike farme.

„Na području grada Živinica ugasile su se dvije velike farme, koje broje oko 250 grla, što je izuzetno značajno za proizvodnju mlijeka na području cijele države“, pojasnio je Glibanović.

Na probleme u stočarskoj proizvodnji ukazao je i Miljan Erbez, stručni saradnik u Udruženju proizvođača mlijeka Republike Srpske, posebno ističući nemogućnost izvoza crvenog mesa na tržište Evropske unije.

„Isto tako kada govorimo o izvozu crvenog mesa, 30 godina mi ne možemo izvoziti u EU. A nama sve ulazi. Zar je moguće da nemamo neko rješenje 30 godina“, istakao je Erbez.

Domaći proizvođači teško se nose sa uvozom

Domaći poljoprivrednici suočeni su i sa nepovoljnijim uslovima poslovanja u odnosu na proizvođače iz susjednih zemalja. Dok pojedine države primjenjuju diferencirane stope PDV-a i na taj način smanjuju troškove proizvodnje, proizvođači u BiH nemaju takvu pogodnost.

Erbez je ukazao na razliku u oporezivanju poljoprivrednih inputa, navodeći da hrvatski poljoprivrednici imaju stopu od pet odsto, dok je u BiH ona 17 odsto.

„Hrvatski poljoprivrednik ima 5 odsto na te inpute. I on je odmah, u startu, za 12% konkuretniji od nekog ovdje našeg seljaka koji ima 12 ovaca, 5 krava, daj da se smilujemo na tu kategoriju jer to je 70.000 porodica! Neka je po četiri člana – to je 280.000 ljudi“, dodao je Erbez.

Koliko je položaj domaće poljoprivrede nepovoljan pokazuju i podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni. Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode vrijedne više od 5,3 milijarde KM, dok je izvoz iznosio tek nešto više od 1,2 milijarde maraka.

Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Zvono iz Bijeljine, upozorio je na veliku zavisnost zemlje od uvoza.

„Mi najveći prblem možemo da imamo jer smo uvozno orijentisani, ovdje se sve živo uvozi, ja mislim 95 odsto, a ne možemo ni 5 odsto potreba obezbijediti iz domaće proizvodnje“, konstatovao je Vasilić.

Upozorenje za potrošače

Velika zavisnost od uvoza predstavlja rizik i za građane, jer se svaki poremećaj na svjetskom tržištu može odraziti na cijene hrane u domaćim trgovinama.

U zemlji u kojoj domaćinstva već teško podmiruju osnovne životne troškove, pitanje nije samo koliko će hrana koštati, već i koliko će građana u budućnosti moći da je priušti.

Kako prenose Nezavisne, sve izraženiji problemi u domaćoj proizvodnji, gašenje farmi i nepovoljni uslovi poslovanja dodatno ukazuju na ranjivost prehrambenog sektora BiH i rastuću zavisnost od uvoza.

Izvor:Nezavisne