Domaće investicije sve važnije jer strana ulaganja usporavaju

Smanjena industrijska aktivnost u Evropi i usporavanje globalnih investicija sve više se prelivaju na privredu BiH, čiji je izvoz u velikoj mjeri vezan za tržište Evropske unije. Nedostatak radnika, odlazak mladih i politička nestabilnost otežavaju nova strana ulaganja, pa rast sve više zavisi od domaćih privrednika, reinvestiranja i obrazovanja kadra.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je da je EU najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH i da se na to tržište plasira oko 75 odsto ukupnog izvoza.

„Kada se na globalnom nivou usporavaju investicije, koje su vrlo često generator pokretanja određenih proizvodnih pogona, usporavaju se i aktivnosti njihovih partnera. U tom smislu neke investicije koje su planirane mogu biti pomjerene. S druge strane, problemi u globalnim lancima snabdijevanja, posebno kada su udaljena tržišta pogođena tim poremećajima, mogu dovesti do prebacivanja dijela aktivnosti bliže Evropi i Evropskoj uniji, što predstavlja priliku i za zemlje jugoistočne Evrope“, rekao je Jašarspahić za Nezavisne.

Kad se govori o investicijama u BiH, ističe, uglavnom se misli na strana ulaganja kao znak povoljnog ambijenta, ali ne treba zanemariti reinvestiranje domaćih firmi. „Kompanije koje se razvijaju šire svoje kapacitete i reinvestiraju u vlastiti razvoj. To je, po mom mišljenju, možda još značajniji učinak.“

Kod stranih investicija važno je razlikovati potpuno nove pogone od promjene vlasništva. „Možemo govoriti o pokretanju Lidla, o promjeni vlasništva u industriji, poput one u Varešu, i o drugim primjerima. Međutim, značajne su, prije svega, one investicije koje su u potpunosti nove i koje rezultiraju otvaranjem novih proizvodnih pogona. Bez proizvodnih pogona nema opstanka ljudi, nema zapošljavanja i nema daljeg razvoja privrede u BiH.“

Domaćim investitorom smatra i povratnika koji je biznis razvio vani, pa dio prenio u BiH. „Ako imate povratnika iz neke zemlje koji je razvio svoj biznis na tom tržištu, ostvario kontakte, stvorio poslovnu mrežu oko svog brenda i odlučio da dio tog poslovanja prenese u Bosnu i Hercegovinu, ja takvog investitora smatram domaćim.“

Bez restrukturiranja obrazovanja, posebno srednjih škola, teško je očekivati snažniji napredak. „Moramo dobiti učenike i mlade ljude koji iz srednjih škola izlaze sa konkretnim znanjima i vještinama – da mogu upravljati CNC mašinama, programirati ih i prilagođavati se zahtjevima savremenih proizvodnih procesa. Bez toga nema snažnijeg napretka.“

Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ranije je rekao da su u protekle tri godine najveći dio investicija realizovali investitori koji su već poslovali u Srpskoj, pa proširili poslovanje. I ove godine je slika slična: najveći dio novih ulaganja dolazi od kompanija koje su već tu.

Ekonomista Milenko Stanić kaže da je Srpska ranije imala prednost jeftinije radne snage, ali da je taj potencijal oslabljen. „Zbog odlaska mladih ljudi u inostranstvo, a po pravilu odlaze oni koji su najproduktivniji i najspremniji za rad, tržište rada ostaje bez najkvalitetnijeg kadra.“

Posljedica je nepovoljna starosna struktura. „Na jednoj strani gubimo radni potencijal, a na drugoj povećavamo udio starijeg stanovništva, što zahtijeva znatno veća izdvajanja za zdravstveni i penzioni sistem. To dodatno opterećuje javne finansije i utiče na poslovni ambijent.“

Strani investitori, dodaje, ne gledaju samo dostupnost radnika nego ukupne troškove. „Investitori moraju da računaju da ovdje ne postoji samo problem nedostatka radnika, već i mogućnost rasta doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje kako bi se finansirao sve veći broj korisnika tih sistema. To su važni faktori koji mogu odvratiti strane investitore od ulaganja.“