Društvene mreže uzele primat u predizbornoj kampanji

U kampanji za predstojeće izbore, koja se završava u subotu, 3. oktobra, u sedam časova, vidjela se agresivna borba za glasove preko društvenih mreža, a jasan program brojnih stranaka nije. Analitičari u izjavi za Nezavisne kažu da je falilo priče o ekonomiji, demografiji, zdravstvu i obrazovanju, kao i TV duela.

Politikolog Stefan Ličina ovogodišnju kampanju opisuje kao komunikacijski i tehnološki najmoderniju dosad, ali sadržajno siromašniju od prethodnih. „Vidjeli smo snažan zaokret ka društvenim mrežama, kratkim video-formatima, personalizovanoj komunikaciji i direktnom obraćanju biračima. Klasični mitinzi, bilbordi i posebno plakati su izgubili dio nekadašnjeg značaja. Zato bih rekao da je glavni paradoks kampanje to da je forma političke komunikacije postala modernija, ali sadržaj kampanje nije napravio podjednako veliki iskorak“, kaže.

Više videa, više mreža, više profesionalizovanog političkog marketinga i manje otvorenih frontalnih sukoba nego u nekim ranijim ciklusima, po njemu. „U prethodnih mjesec dana smo vidjeli da su stranke sve više u drugom planu, a kandidat, njegov lik, biografija, stil života i sposobnost da napravi dobar video postaju gotovo zaseban politički proizvod. To je važna razlika u odnosu na kampanje od prije 10 ili 15 godina“, kaže Ličina.

Druga novost je izraženija upotreba sadržaja generisanih vještačkom inteligencijom, fotografije, videa ili zvuka. „Iskreno, u značajnom broju slučajeva pokazalo se da tehnološka dostupnost ne znači i komunikacijsku profesionalnost, jer je dobar dio tog sadržaja bio vizuelno neuvjerljiv i lako prepoznatljiv kao generisan. Treća stvar koju dosad nismo imali u ovako velikom obimu su komentari ispod objava političkih subjekata koji su postali prostor ličnih uvreda i omalovažavanja. To je zanimljiva promjena, jer kao da se najveći dio negativne kampanje preselio sa govornica na Fejsbuk, Instagram ili Tiktok“, ocjenjuje.

U velikoj mjeri izostale su konkretne, mjerljive i vremenski ograničene politike u ekonomiji, demografiji, zdravstvu, obrazovanju. „Jako malo stranaka je ponudilo jasan program. Tu se ističu Narodni front, Pokret ‘Sigurna Srpska’ i Lista ‘Za pravdu i red’, ali nijedna od trenutnih partija vlasti“, kaže. Najveći nedostatak, po njemu, jeste što nije bilo istinskog sučeljavanja različitih modela razvoja Republike Srpske.

„Politički subjekti su nam ponudili mnogo poruka, lica, videa i slogana, ali znatno manje jasnih izbora između različitih ekonomskih, demografskih, zdravstvenih ili obrazovnih politika. Zbog toga je građanin često mogao lakše da prepozna ko mu se dopada kao kandidat nego da precizno odgovori šta taj kandidat namjerava da uradi u naredne četiri godine. To je, po mom mišljenju, jedan od najvažnijih problema savremenih izbornih kampanja“, rekao je Ličina.

Politikolog Dragana Vučković kaže da je ovogodišnja kampanja u mnogo čemu nastavila ranije cikluse, ali je pokazala i specifičnosti trenutka u kojem su Republika Srpska i njeno društvo. „Ono što je bilo primjetno jeste da su pojedini kandidati za veoma važne političke funkcije na neki način ostali u sopstvenoj sjeni. Građani nisu uvijek dobili dovoljno prilike da čuju šta konkretno nude, koje su njihove politike i šta bi bilo drugačije ukoliko dobiju povjerenje“, ističe. Više se, dodaje, govorilo o političkom kontekstu, odnosima i suprotstavljenim stavovima nego o kandidatima i programima.

„Društvene mreže su postale još važniji prostor političke borbe, a poruke su sve kraće, brže i prilagođene digitalnoj publici. To donosi veću dostupnost kandidatima i strankama, ali istovremeno nosi rizik da složene političke teme budu svedene na kratke poruke i međusobna prepucavanja“, rekla je. Kampanja je, ocjenjuje, donijela promjene u načinu na koji se politika predstavlja, a manje u samoj ponudi. „I dalje smo više slušali o političkim sukobima i velikim temama, a manje o konkretnim rješenjima. Sada, kada se kampanja završava, ostaje da se vidi koliko će te poruke biti pretvorene u konkretnu politiku i odgovornost nakon izbora“, kaže Vučković.

Politikolog Mihajlo Mašić primjećuje da se pristupi stranaka razlikuju u odnosu na prethodne godine. SNSD, kao vladajuća, za razliku od ranijih kampanja u kojima su dominirale nacionalne teme, sada stavlja fokus na stabilnost institucija, ekonomske teme i zapošljavanje mladih. „Lista ‘Za pravdu i red’ Nebojše Vukanovića svoju kampanju bazira na priči o pravdi, jednakosti, borbi protiv korupcije i pravnoj državi. SDS i PSS govore o ekonomskim temama, narušenim institucijama i o mladima. Ono što je primjetno jeste da unutar opozicije imamo velike sukobe i da značajan dio energije ulažu u međusobna prepucavanja i teške riječi, a dosta manji za kampanju protiv vladajuće koalicije kojoj to ide u prilog“, kaže.

Za razliku od nekih ranijih godina, dodaje, nije bilo TV duela u kojima bi kandidati za najviše funkcije predstavili programe i razloge zbog kojih baš njih treba birati. „Takav način kampanje bi biračima značajno olakšao izbor“, rekao je Mašić.