Ekonomist: Putin razmatra novu eskalaciju rata, Kremlj strahuje od neuspjeha

Ruski predsjednik Vladimir Putin, suočen sa zastojem na ukrajinskom frontu i sve izraženijim posljedicama rata po Rusiju, navodno je odlučio da dodatno pojača sukob, piše britanski nedjeljnik Ekonomist, pozivajući se na izvore koji imaju kontakte unutar Kremlja.

Prema njihovim tvrdnjama, Putin je tokom proteklih nekoliko nedjelja razmatrao naredne poteze, nakon čega je zaključio da mora pojačati pritisak kako bi izbjegao utisak slabosti.

Mogućnost novog zaoštravanja sukoba izaziva sve veću zabrinutost među zapadnim državama. Direktor američke Centralne obavještajne agencije, Džon Retklif, 25. avgusta iznenada je otputovao u Moskvu, dok su Finska, Njemačka, Rumunija i Slovačka u posljednje vrijeme prijavljivale incidente za koje postoji sumnja da bi mogli biti povezani sa ruskim aktivnostima.

Jedan od dugogodišnjih saradnika ruskog predsjednika smatra da je Putin posjetu prvog čovjeka CIA Moskvi mogao protumačiti kao signal slabosti Sjedinjenih Američkih Država.

Kao poređenje navodi se dolazak tadašnjeg direktora CIA Vilijama Bernsa u Moskvu u novembru 2021. godine. Burns je tada upozorio Putina na posljedice eventualnog napada na Ukrajinu, ali je Rusija samo nekoliko mjeseci kasnije, u februaru 2022. godine, pokrenula invaziju.

Sagovornici Ekonomista navode da Putinovi motivi za eventualno intenziviranje rata nisu isključivo povezani sa međunarodnim odnosima i stanjem na frontu. Važan faktor, kako tvrde, predstavlja i njegovo nastojanje da očuva sopstvenu vlast.

Iako podrška ratu u Rusiji i dalje postoji, pojavljuju se pokazatelji slabljenja prećutne podrške građana Putinu. Istraživanje nezavisnog centra Levada pokazalo je da čak 57 odsto ispitanika aktuelnu situaciju u zemlji smatra napetom.

Među glavnim razlozima za takvo raspoloženje građani navode rat, broj poginulih, mogućnost mobilizacije, napade dronovima i neizvjesnost u vezi sa budućnošću.

Prema izvorima lista, raspoloženje unutar dijela ruske političke i društvene elite još je nepovoljnije. Problem, kako se navodi, nije samo stanje ekonomije ili eventualni vojni neuspjesi, već i osjećaj da je tokom skoro pet godina rata izgubljeno previše vremena.

– Sve je izraženiji osjećaj da je car go – rekao je jedan od zvaničnika.

Drugi sagovornik smatra da nijedan pojedinačni ekonomski ili politički problem trenutno nije dovoljan da ozbiljno ugrozi Putina, budući da ruski predsjednik i dalje raspolaže značajnim finansijskim resursima i snažnim represivnim aparatom.

Ipak, završetak rata bez ostvarenja makar jednog važnog cilja mogao bi predstavljati ozbiljan problem za njegovu poziciju. Prema ocjeni izvora, Putin bi povlačenje bez zauzimanja cijelog Donbasa mogao doživjeti kao direktnu prijetnju sopstvenoj bezbjednosti.

– Ruski sistem može da podnese mnogo nasilja, ali ne prašta neuspjeh. Vjerovatno smatra da bi završetak rata bez ostvarivanja čak i minimalnog cilja, odnosno zauzimanja cijelog Donbasa, mogao da ga dovede u fizičku opasnost. „Objesiće me“, navodno je rekao saradnicima tokom rata – tvrdi izvor.

Prema informacijama ruskih izvora, Putin je spreman da u slučaju potrebe angažuje još između 300.000 i 400.000 ljudi. Istovremeno, vlasti bi mogle dodatno pooštriti mjere protiv osoba i grupa koje Kremlj označava kao unutrašnje neprijatelje.

Zapadne obavještajne službe, s druge strane, procjenjuju da bi nova faza eskalacije mogla podrazumijevati intenzivnije hibridne operacije i sabotaže usmjerene prema državama koje podržavaju Ukrajinu.

Među mogućim metama mogle bi se naći i pravci preko kojih evropske zemlje dopremaju vojnu i drugu pomoć Ukrajini. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost napada ili sabotaža fabrika u Evropi koje proizvode vojnu opremu namijenjenu ukrajinskim snagama.

Uprkos tome, zapadne službe, prema navodima Ekonomista, i dalje procjenjuju da Putin nema namjeru da uđe u direktan vojni sukob sa NATO savezom.