Ekonomija

Građani i ne primjećuju koliko troše: Sitni izdaci godišnje odnose i do 3.300 KM

Građani i ne primjećuju koliko troše: Sitni izdaci godišnje odnose i do 3.300 KM

Osjećaj da plata nestane mnogo prije nego što stigne sljedeća postao je svakodnevica za veliki broj građana. Dok se najčešće žalimo na visoke cijene hrane, komunalija i drugih osnovnih životnih potrepština, značajan dio novca odlazi i na sitne, svakodnevne troškove koje često ni ne doživljavamo kao ozbiljan izdatak.

Stručnjaci upozoravaju da upravo takve navike mogu značajno opteretiti kućni budžet, a da građani pritom nisu ni svjesni koliko novca troše.

Prof. dr Branka Topić Pavković, rukovodilac Katedre za ekonomsku teoriju, analizu i politiku na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, objašnjava da finansijsku stabilnost domaćinstva ne određuju samo velike odluke, već i zbir brojnih malih izdataka koje svakodnevno pravimo.

Pet maraka dnevno znači 1.800 KM godišnje

Ovaj fenomen u ličnim finansijama poznat je kao „efekat kafe“. Riječ je o pojavi u kojoj relativno mali, ali učestali troškovi vremenom prerastaju u značajne iznose.

„Njegova osnovna ideja jeste da relativno mali, ali svakodnevni troškovi, koji djeluju beznačajno, vremenom mogu prerasti u velike iznose. Na primjer, svakodnevni trošak od samo pet maraka može djelovati zanemarljivo, ali ukoliko se ponavlja 30 dana, na mjesečnom nivou iznosi 150 KM, odnosno 1.800 KM godišnje“, objašnjava profesorica Topić Pavković za BL portal.

Kada se svakodnevnim kafama dodaju impulsivne kupovine, užine, povremene dostave hrane i digitalne pretplate koje često zaboravljamo da otkažemo, ukupni izdaci postaju znatno veći.

Takvi, naizgled bezazleni troškovi, lako mogu premašiti 270 KM mjesečno, što znači da građani na godišnjem nivou potroše i do 3.300 KM, a da često nisu ni svjesni gdje je novac otišao.

Dodatni problem predstavlja plaćanje bankovnim karticama. Takav način plaćanja stvara psihološki osjećaj da trošimo manje nego kada novac dajemo u gotovini, zbog čega lakše posežemo za dodatnim kupovinama.

Rast osnovnih troškova dodatno smanjuje mogućnost štednje

Ipak, problem nije isključivo u potrošačkim navikama građana. Profesorica Topić Pavković upozorava da i relativno umjeren rast osnovnih životnih troškova može značajno smanjiti prostor za štednju i druge potrebe domaćinstva.

To najbolje pokazuje primjer porodice koja raspolaže mjesečnim prihodom od 2.000 KM.

Ukoliko osnovni životni troškovi porastu sa 1.500 na 1.700 KM, za sve ostale potrebe ostaje svega 300 KM, umjesto ranijih 500 KM.

Dakle, povećanje osnovnih troškova od 13,3 odsto dovodi do smanjenja raspoloživog dijela kućnog budžeta za čak 40 odsto.

Pet koraka za bolju kontrolu kućnog budžeta

Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, na prehranu, stanovanje i komunalije odlazi gotovo 79 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe.

U takvim okolnostima smanjenje potrošnje često nije rezultat finansijskog planiranja, već nužnost i pokušaj građana da podmire osnovne životne potrebe.

Ipak, stručnjaci smatraju da se boljom organizacijom preostalog novca mogu ostvariti određene uštede.

Profesorica Topić Pavković preporučuje pet koraka koji mogu pomoći u boljoj kontroli kućnog budžeta:

  • Bilježite sve troškove najmanje 30 dana – važno je evidentirati i najmanje izdatke kako bi se dobila jasna slika o tome gdje novac odlazi.
  • Odredite mjesečne limite potrošnje – posebno za izlaske, garderobu, dostavu hrane i druge troškove koje je moguće kontrolisati.
  • Redovno provjeravajte digitalne pretplate – otkažite usluge koje rijetko koristite ili vam više nisu potrebne.
  • Planirajte veće izdatke unaprijed – poput registracije automobila, praznika i drugih očekivanih troškova.
  • Postepeno stvarajte finansijsku rezervu – u skladu sa stvarnim prihodima i mogućnostima domaćinstva.

Ove savjete profesorica je iznijela za BL portal, a prenosi ih Srpskainfo.

Kako zaključuje, „efekat kafe“ sam po sebi neće dovesti do bankrota, niti će odricanje od sitnih zadovoljstava riješiti sve finansijske probleme. Ipak, svjesnije upravljanje svakodnevnim izdacima može pomoći da građani na kraju mjeseca imaju bolji pregled potrošnje i više novca na raspolaganju.

Izvor:Srpska info