Građani u BiH plaćaju evropsku kamatu iako banke kreditiraju iz domaće štednje
Iako većina poslovnih banaka u BiH kreditira stanovništvo i privredu novcem prikupljenim od domaće štednje, kamatne stope i dalje vežu za evropsku referentnu stopu euribor. Tako vještački održavaju visoke cijene zaduživanja i ostvaruju rekordne profite, ignorišući povoljniju domaću stopu koju objavljuje Centralna banka BiH.
Dok regulatori ne nameću obavezujuća pravila, građani i privreda plaćaju visoke naknade i niske kamate na štednju.
„Euribor i dalje postoji kao referentna stopa za bankarsko tržište i pozajmljivanje u evrima, kao izbor vodećih banaka Evropske unije i ima smisla na njihovom tržištu, jer reflektuje stanje i na dnevnoj i na bazi dužih perioda, kroz dnevne, mjesečne, kvartalne, polugodišnje i godišnje stope. Banke u BiH bi jedino imale osnova da ga primjenjuju kod nas kada bi se zaduživale na tom EU tržištu u evrima ili kada bi kredite odobravale u evrima korisnicima u BiH“, navodi ekonomista Igor Gavran za Srpska Info.
Za takve kredite euribor bi i kod nas imao smisla, eventualno uz izmjene zbog specifičnih okolnosti. „Međutim, većina banaka u BiH nema nikakve potrebe za pribavljanjem kapitala iz Evrozone, naprotiv plasira novac iz BiH na strana tržišta, a domaće klijente kreditira iz novca prikupljenog u BiH.“
Taj novac, kaže, nema veze s tržištem na kojem je euribor referentan, pa ta stopa ne bi trebala biti osnov kalkulacije kamata u BiH.
U zemlji postoji i domaća referentna stopa – referentna stopa prosječnog ponderisanog troška finansiranja banaka u BiH – koju kvartalno objavljuje Centralna banka. „Nažalost, ona je samo preporučena domaćim bankama, a ni na koji način se ne nameće kao obavezna.“
Pošto je znatno niža od euribora, Gavran ne vjeruje da će je ijedna banka dobrovoljno primijeniti, osim možda da opravda niske kamate na štednju.
Za kontrolu banaka nadležne su entitetske agencije za bankarstvo, a u određenim segmentima i CB BiH. Mogle bi nametnuti pravilo da se novac akumuliran u BiH plasira po stopama baziranim na toj referentnoj stopi. „Očito umjesto toga žele pogodovati bankama, jer banka će uvijek birati svaki način da ostvari veći profit, osim ako je natjerana da radi u interesu klijenata.“
Problem nisu samo referentna stopa nego i marže, visina naknada i niske kamate na štednju. „Enormna dobit banaka jasno pokazuje zloupotrebu položaja i da ovo tržište ne funkcioniše normalno već su neophodne intervencije regulatora.“
Uloga banaka, dodaje, nije maksimalna dobit na štetu klijenata, nego doprinos funkcionisanju sistema i ekonomskom razvoju.
