Helijum postaje nova strateška sirovina: Peking povukao potez koji potresa tržište

Kina je obustavila izvoz helijuma, industrijskog gasa od ključnog značaja za proizvodnju poluprovodnika, rad medicinske opreme poput magnetne rezonance, ali i brojne druge visokotehnološke industrije.

Odluka Pekinga dolazi u trenutku kada je globalno tržište helijuma već pod velikim pritiskom zbog poremećaja u snabdijevanju izazvanih sukobima na Bliskom istoku, gdje se nalazi dio značajnih svjetskih proizvođača ovog gasa, piše „Fajnenšel tajms“.

Iako Kina sama nije među najvećim proizvođačima helijuma, posljednjih godina imala je važnu ulogu u njegovoj distribuciji prema evropskom tržištu. Analitičari navode da su određene količine ruskog helijuma, zbog sankcija i ograničenja trgovine, upravo preko kineskih trgovačkih kanala dolazile do evropskih kupaca.

Rusija je ranije proizvodila oko deset odsto svjetskih količina helijuma, dok je Katar prije izbijanja sukoba sa Iranom obezbjeđivao približno trećinu globalne proizvodnje. Profesor Seokjoon Kwon sa Univerziteta Sungkyunkwan u Seulu smatra da kineska odluka predstavlja pripremu za moguću novu nestašicu.

Evropska unija gotovo u potpunosti zavisi od uvoza helijuma, zbog čega je ovaj gas zvanično označen kao kritična sirovina. Njegova upotreba je od posebnog značaja za medicinu, proizvodnju čipova, naučna istraživanja i naprednu industriju.

Najvažniji evropski dobavljači trenutno su Sjedinjene Američke Države, Katar i Alžir, ali je posljednjih godina značajno porastao i uvoz iz Kine. Prema podacima konsultantskih kuća, količina helijuma koju je EU uvezla iz Kine povećala se sa 28,6 tona u 2022. godini na čak 1.630 tona godinu kasnije. Analitičari smatraju da je riječ uglavnom o ruskom helijumu koji je do evropskog tržišta dolazio preko posrednika, nakon što je EU 2024. godine zabranila direktan uvoz iz Rusije.

Tržište helijuma dodatno je komplikovano zbog činjenice da se ovim gasom ne trguje na javnim berzama kao što je slučaj sa naftom ili drugim sirovinama. Prema procjenama kompanije AKAP Energy, Kina je između marta i maja 2026. godine izvozila oko 16 odsto helijuma koji je prethodno uvezen iz Rusije.

Istovremeno, cijene helijuma za trenutnu isporuku gotovo su se udvostručile od početka sukoba na Bliskom istoku, dok rast bilježe i dugoročni ugovori.

Dodatni problem predstavljalo je privremeno obustavljanje rada velikih proizvodnih kapaciteta, među kojima je i kompleks Ras Laffan kompanije QatarEnergy, jednog od najvećih svjetskih postrojenja za tečni prirodni gas. Helijum se, naime, ne izvlači direktno iz zemlje, već nastaje kao nusproizvod tokom prerade i ukapljivanja prirodnog gasa.

Iako Katar i Rusija imaju značajan udio u svjetskoj proizvodnji, Sjedinjene Američke Države i dalje su najveći proizvođač helijuma. Prema podacima Američkog geološkog zavoda, SAD su 2025. godine proizvele oko 81 milion kubnih metara helijuma, Katar 63 miliona, Rusija 18 miliona, dok je Alžir proizveo oko 11 miliona kubnih metara.

Vrijednost evropskog tržišta helijuma procjenjuje se na više od 800 miliona dolara, uz očekivani godišnji rast između pet i osam odsto. U Hrvatskoj se helijum uvozi u tečnom ili gasovitom obliku preko međunarodnih dobavljača specijalnih gasova, a na tržištu ga distribuiraju kompanije poput SOL Croatia i Messer Croatia Plin.

Posljedice poremećaja u snabdijevanju već osjećaju brojni sektori. Cliff Cain, komercijalni direktor kompanije Pulsar Helium, izjavio je da se situacija posljednjih mjeseci dodatno pogoršala, navodeći da su dobili veliki broj upita kupaca iz javnog i privatnog sektora, uključujući kompanije iz SAD i Japana.

Nedostatak helijuma pogodio je i vazduhoplovnu industriju i sektor zavarivanja. U avio-industriji ovaj gas koristi se za održavanje pritiska u rezervoarima za gorivo, čišćenje kriogenih sistema i otkrivanje mikroskopskih oštećenja na letjelicama. U zavarivanju služi kao zaštitni gas koji omogućava kvalitetnije spojeve i sprečava kontaminaciju metala tokom procesa obrade.

Kako su globalne rezerve helijuma već bile ograničene prije novih geopolitičkih poremećaja, stručnjaci upozoravaju da nije sigurno da će smanjenje proizvodnje iz Katara moći biti brzo nadoknađeno.

„Naredne sedmice pokazaće da li je diversifikacija izvora snabdijevanja bila dovoljno brza kako bi se izbjegle posljedice prekida katarskih isporuka“, rekao je Nik Loson, izvršni direktor trgovačke banke Ocean Wall.

Upozorenja stižu i iz tehnološkog sektora. Sabina Ciofu, direktorka za međunarodnu politiku i strategiju u udruženju techUK, navela je da kompanije već pokušavaju pronaći alternativne izvore, ali da bi dugotrajnija ograničenja mogla imati ozbiljne posljedice po globalne lance snabdijevanja tehnologijom.

Posebno zabrinuti su proizvođači poluprovodnika. Predsjednik industrijskog udruženja SEMI Ajit Manocha upozorio je da kompanije već osjećaju rast cijena, ograničenja u količinama i komplikovaniju nabavku.

Stručnjaci procjenjuju da će proizvođači čipova lakše podnijeti rast troškova nego sektori poput zdravstva, gdje su mogućnosti prilagođavanja mnogo manje. Zbog toga se očekuje da će dostupne količine helijuma prvenstveno biti usmjerene prema tehnološkom i medicinskom sektoru, dok bi najveće posljedice mogle osjetiti industrije potrošačke elektronike.

Sjedinjene Američke Države trenutno su u povoljnijoj poziciji jer imaju značajnu domaću proizvodnju. Kompanija Premier Inc., koja za potrebe američkih bolnica nabavlja helijum, saopštila je da zdravstveni sektor i dalje ima prioritet i da bolnice zasad ne prijavljuju probleme koji bi ugrozili rad uređaja za magnetnu rezonancu ili drugih medicinskih sistema koji koriste ovaj gas.