Hoće li BiH uopšte glasati uz nove tehnologije 2026?

Iako se uvođenje novih tehnologija na izborima predstavlja kao gotova stvar, brojne su nepoznanice tog procesa na koje još niko ne odgovara.

Ko kontroliše izvorni kod sistema i njegovu bezbjednost?

Kako će izgledati glasački listić sa novim tehnologijama, ko će kontrolisati izvorni kod cijelog sistema, kako će se brojati glasovi i ko će kontrolisati da li je neki listić važeći ili ne, samo je dio pitanja na koje niko nema odgovor.

Recimo, glasački listić za Skupštinu Kantona Sarajevo na kojem se nalazi nekoliko stotina imena nemoguće je skenirati “klasičnim” skenerima. Uređaj koji bi eventualno bio napravljen za sadašnji izgled glasačkog listića morao bi biti ogroman, ili bi s druge strane glasački listić formata A4 morao biti dugačak metar.

“Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon mi bismo imali mogućnost da taj listić svedemo na razuman format. Bez toga, imali bismo dugačke listiće i vjerovatno problem u provođenju izbora na izborni dan uz pomoć optičkih skenera”, rekao je još ranije na jednoj od sjednica CIK-a Željko Bakalar, član CIK-a.

Izbornim zakonom predviđeno da se glasovi broje ručno

Dalje, Izbornim zakonom predviđeno je da se glasovi broje ručno, a nikakvih novih tehnologija nema. Zbog toga još u oktobru prošle godine CIK je Parlamentarnoj skupštini BiH uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, međutim na to se niko nije ni osvrnuo.

U prijedlogu tih izmjena CIK je naveo da nakon zatvaranja biračkog mjesta operater pod nadzorom predsjednika biračkog odbora štampa u tri primjerka završne izvještaje procesa skeniranja glasačkih listića i automatskog brojanja. Izvještaji prema CIK-u treba da sadrže ukupan broj iskorištenih glasačkih listića, zatim broj nevažećih listića, dalje broj važećih listića te broj glasova po političkom subjektu po svim nivoima vlasti. U izvještaju treba da bude i broj glasova po kandidatu unutar svakog političkog subjekta.

CIK je u svojoj inicijativi skrenuo pažnju i da postojećim Izbornim zakonom nije propisano ko i kada može podnijeti zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića u slučaju elektronskog brojanja glasova.

Kontrola važećih ili nevažećih glasova

Što se tiče same kontrole važećih ili nevažećih glasova, i tu se otvaraju brojna pitanja. Izborni zakon BiH jasno propisuje kada je izborni listić nevažeći, međutim “mašina”, barem na mjestima gdje su korištene nove tehnologije, to nije “registrovala”.

“Zakon kaže, recimo, da je nevažeći glasački listić onaj koji je potpisan, pošaran ili nešto slično, ali skener to ne prepoznaje. Dakle, stavite x ispred nekog imena i onda išarate glasački listić, nešto na njemu nacrtate i skener ga obradi kao validan”, rekao je ranije za “Nezavisne novine” Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije u Prijedoru.

Izvorni kod poseban problem

Izvorni kod cijelog sistema je poseban problem. U suštini radi se o kodu kojim se “kontroliše” kompletan izborni proces. Ako je ovaj kod u vlasništvu kompanija koje su se prijavile na tender, to može predstavljati “bezbjednosni problem”, a ako se taj kod dodijeli CIK-u, nezvanične informacije kažu da CIK nema kadra i kapaciteta da upravlja njime i dalje ga eventualno razvija po potrebi.

Nove izborne tehnologije

Podsjećanja radi, o novim izbornim tehnologijama priča se već godinama. Pod pritiskom politike, a u velikoj mjeri i članova CIK-a, Kristijan Šmit nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH kojim se omogućava uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Kasnije Šmit je nametnuo još jednu odluku i obezbijedio 112,5 miliona KM, a nakon čega je CIK raspisao tender za nabavku novih tehnologija.

Taj tender raspisan je prošle godine, a ponude su otvorene 2. februara, međutim do danas nije izabran najpovoljniji ponuđač. U CIK-u su nam nedavno rekli da komisija pregleda ponude i da će nakon toga CIK donijeti odluku. Prema nezvaničnim informacijama, tek nakon te odluke mogu se očekivati žalbe na odluku CIK-a o izboru najpovoljnijeg ponuđača, tako da ni oni najoptimističniji sve manje vjeruju da će izbori sa novim tehnologijama biti održani 2026. godine.

Ponude na tender dostavila četiri ponuđača

Podsjećanja radi, ponudu na tender dostavila su četiri ponuđača. Firma “Provis” iz Bijeljine ponudila je da odradi cijeli posao za 104.110.500 KM plus PDV i to u roku od 180 dana sa produženom garancijom od pet godina. Ponudu je dostavila i grupa ponuđača na čelu sa kompanijom “Planet Soft” iz Banjaluke sa cijenom od 57.707.261 KM. Njihov rok isporuke je 90 dana i produžena garancija, kao element ekonomski najpovoljnije ponude, iznosi pet godina.

Kompanija “Artco Group” iz Sarajeva dostavila je ponudu od 79.791.281 KM bez PDV-a. Rok isporuke ovog ponuđača je 170 dana, a produžena garancija pet godina.

“Smartmatic” iz Sarajeva dostavio je ponudu na 82,8 miliona KM bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ovaj ponuđač dao je popust na ovu cijenu od 8,2 miliona KM, tako da je ukupna cijena ponude 74,5 miliona KM.