Hoće li Đajić promijeniti izbornu matematiku u Srpskoj?
Do opštih izbora u Republici Srpskoj i BiH ostalo je nešto više od pola godine, a politička scena i dalje je u fazi odmjeravanja snaga i tihe pripreme terena. I vlast i opozicija oprezno kalkulišu sa imenima za dvije najvažnije inokosne funkcije – predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.
U opozicionim redovima su, prema informacijama iz više izvora, započeti neformalni razgovori o mogućim zajedničkim kandidatima. Najosjetljivija tačka tih pregovora jeste kandidatura za predsjednika Republike Srpske. U Srpska demokratska stranka smatraju da bi njihov adut trebalo da bude Branko Blanuša, dok ambiciju za istu funkciju ima i aktuelni gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
Blanuša bi, kako se navodi, već sada mogao računati na otvorenu podršku Jelena Trivić i Nebojša Vukanović, lidera njihovih političkih opcija. S druge strane, dio opozicije i dalje s rezervom gleda na Stanivukovićevu eventualnu kandidaturu, čak i za poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH. To govori da opozicija, iako svjesna potrebe za zajedničkim nastupom, još nije usaglasila jasnu strategiju.
Na drugoj strani političkog spektra, izvjesno je da će Savez nezavisnih socijaldemokrata imati svoje kandidate za obje funkcije. Međutim, konačna odluka zavisi od lidera stranke Milorad Dodik, koji će u narednom periodu morati da procijeni ko ima najviše šansi za pobjedu. U političkim krugovima već se duže procjenjuje da Siniša Karan nema ozbiljne izglede da ponovo bude kandidat za predsjednika Republike.
Komunikolog Mladen Bubonjić ocijenio je da je Karan ranije figurirao kao prelazno rješenje i da bi unutar SNSD-a moglo doći do značajnih preslagivanja. Stranačke strukture, opterećene unutrašnjim frakcijama, u narednim mjesecima mogle bi redefinisati odnose i uticaj pojedinih krugova.
U tom kontekstu sve češće se pominje i ime Vlado Đajić, bivšeg generalnog direktora UKC Republike Srpske i poslanika u Narodnoj skupštini. Nakon smjene s čelnih funkcija u zdravstvenoj ustanovi i Gradskom odboru SNSD-a u Banjaluci, pojavile su se spekulacije o njegovom mogućem političkom osamostaljivanju, pa čak i kandidaturi za predsjednika Republike.
Prema tvrdnjama upućenih izvora, Đajić u Banjaluci ima stabilnu i brojnu biračku bazu. Kao argument se navodi i nedavno otvaranje novog objekta za onkologiju, kada je, prema ocjenama prisutnih, dobio snažnu podršku građana. U lokalnom SNSD-u, nakon njegove smjene, vlada svojevrsna konfuzija, što dodatno podgrijava priče o mogućem raskoraku unutar stranke.
Politički analitičar Radomir Nešković smatra da bi eventualna samostalna kandidatura Đajića imala direktne posljedice po SNSD. U takvom scenariju, ta stranka bi, faktički, imala dva kandidata koji bi ciljali isto biračko tijelo. To bi, prema njegovoj ocjeni, oslabilo zvaničnog kandidata i otvorilo prostor opoziciji.
Nešković ističe da je Đajićeva prednost u imidžu „narodnog čovjeka“ i neposrednoj komunikaciji sa građanima različitih generacija. Upravo taj profil mogao bi biti faktor koji utiče na raspodjelu glasova, posebno u Banjaluci.
U konačnici, predstojeći izbori mogli bi biti obilježeni ne samo duelom vlasti i opozicije, već i unutrašnjim pregrupisavanjem unutar najveće vladajuće stranke. Ako se nagađanja o novim kandidatima pokažu tačnim, izborna matematika u Republici Srpskoj mogla bi biti znatno složenija nego što trenutno izgleda.
