Hoće li nelegalno djelovanje Šmita gurnuti BiH na ivicu raspada?

Hoće li nelegalno djelovanje Kristijana Šmita gurnuti BiH na ivicu raspada – pitaju pojedini političari iz Republike Srpske, ukazujući na podršku koju Šmitu daju političko Sarajevo i opozicija u Srpskoj, a koja, kako tvrde, proizilazi iz njihovog zajedničkog cilja da predsjednika Srpske Milorada Dodika skinu sa političke scene.

Sarajevo zbog obezvlašćivanja Republike Srpske i unitarizacije BiH, a opozicija da se dočepa vlasti.

Pravna struka i danas ukazuje na opasnost Šmitovih poteza i nelegitimnost optužnice protiv predsjednika Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića.

Na rovitom bh. tlu gdje Sarajevo teži da unitarizuje BiH, a opozicija u Srpskoj da se dočepa vlasti, Kristijan Šmit im je podrška, kažu u SNSD-u. Izmjenom Krivičnog zakona BiH omogućio je krivično gonjenje predsjednika Srpske, ali i drugih legalno izabranih predstavnika, uključujući i one u Federaciji BiH. Dok Šmit, pod pokroviteljstvom zapadnih ambasada, podebljava granicu unutar BiH, iz Srpske poziv na unutrašnji dogovor. Potpredsjednik SNSD-a Nikola Špirić upozorava Sarajevo da se i njima radi iza leđa.

• Optužnica ima za cilj da oni ljudi koji vole Dodika i poštuju institucije Republike Srpske, zapravo mrze i imaju otpor prema institucijama BiH. Zaboravljajući da je to većina u Republici Srpskoj i ako su to htjeli da proizvedu, proizveli su. Ali to nije interes BiH i zato ja pozivam političko Sarajevo na buđenje i da se reforme sprovode kroz dijalog i zajednički dogovor – kaže Špirić.

Na zajednički odgovor samovolji stranaca, prije dva dana pozivao je i predsjednik Srpske.

• Da neko stranac može da dođe i kaže – ako me ne pogledaš lijepo, ako nisi raspoložen kad me vidiš, ideš u zatvor od šest mjeseci do šest godina. Јe l` hoćete da živite u tom društvu? Јa ne želim. A vi živite. Drugo su naši animoziteti, mržnja i ljubav – rekao je Dodik.

Međutim, Sarajevu i opoziciji u Srpskoj ne smeta što je Šmit ozakonio zatvorsku kaznu za sve koji se protive njegovoj autokratiji. Prećutno odobravaju jer je to u skladu sa njihovim interesom političke eliminacije Dodika.

S druge strane, glasno su opozicija i javnost u Federaciji kritikovali uvođenje klevete u Krivični zakonik Srpske, iako za to krivično djelo nema kazne zatvora.

Pravnici upozoravaju da Šmit nastoji da kreira pravnu nesigurnost BiH, iscrpljujući nadležnosti zakonodavnih organa.

• Činjenice je da imate tijela zadužena za donošenje zakona, pa se postavlja opravdano pitanje koja je onda funkcija lica koje se predstavlja kao visoki predstavnik, a koje u svakom trenutku može da interveniše u zakone koji su donijeli legitimni predstavnici naroda BiH. To naravno da unosi pravnu nesigurnosti – kaže Dalibro Mrša, predsjednik Advokatske komore Republike Srpske.

Potkrepljujući da je progon Dodika i Lukića pravno neosnovan, i danas pravnici podsjećaju na nelegitimnost Šmita.

• Članom 1 stav 2 Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma propisano je da se visoki predstavnik u BiH imenuje u skladu sa relevantnom rezolucijom SB UN, a njegovo imenovanje mogu predložiti samo strane ugovornice tog sporazuma. SB UN je jedino nadležan za imenovanje visokog predstavnika, što pravno znači da nema visokog predstavnika bez odgovarajućeg akta SB UN – kaže Milan Blagojevuć, profesor ustavnog prava.

I da je imenovan u skladu sa procedurama, Povelja Ujedinjenih nacija zabranjuje Šmitu da državi članici UN nameće svoju volju kao zakon i da se na bilo koji način upliće u unutrašnja pitanja drugih država, zaključuje Blagojević.