Nakon što je juče objavljenja informacija da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) imenovalo Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH, postavlja se pitanje da li njega mora odobriti Vijeće sigurnosti (VS) Ujedinjenih naroda.

To pitanje se postavlja naročito zbog toga što prvi put nije postignut konsenzus među ključnim igračima međunarodne zajednice, s obzirom na to da se Rusija protivi imenovanju Nijemca. Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, ima pravo veta, odnosno mogućnost blokade bilo koje odluke.
Vijeće sigurnosti dosad je prihvatalo imenovanje svih visokih predstavnika.


Kako je pojasnio sagovornik našeg portala, koji je dobro upoznat s ovim pitanjem, tačna procedura imenovanja novog visokog predstavnika ne postoji. Tako da se tu praktično primjenjuje iskustvo stečeno iz etabliranih dosadašnjih praksi.

Kako je pojasnio, visoki predstavnik nije pozicija UN-a, već ad hoc pozicija koja je napravljena u okviru Dejtonskog sporazuma.

“Svi dosadašnji visoki predstavnici su bili imenovani tako da je PIC donio odluku, nakon čega je odlazeći šef OHR-a o tome informirao generalnog sekretara UN-a koji je to pismo prosljeđivao predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a. Nakon toga je vijeće usvajalo rezoluciju u kojoj je to imenovanje pozdravljeno i prihvaćeno”, pojašnjava on.

Izuzetak je Christian Schwarz-Schilling, u čijem slučaju nije bila rezolucija Vijeća sigurnosti, već je samo predsjednik VS-a poslao pismo generalnom sekretaru UN-a i rekao da su članice upoznate i da pozdravljaju imenovanje.


Odranije postoje nesuglasice i osporavanja ove procedure, tačnije uloge Vijeća sigurnosti u njoj. Poznato je da je, kada je imenovan Miroslav Lajčak, predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva rekao da oni pozdravljaju činjenicu da je Vijeće sigurnosti usvojilo rezoluciju, ali da posjećaju da ono nije nadležno da daje potvrdu za imenovanje visokog predstavnika u BiH.

Ove nesuglasice nikada nisu bile problem zato što su zemlje uvijek uspijevale postići konsenzus u vezi s kandidatom, odnosno dogovor s Moskvom.

“No, ovog puta Rusija nije pristala na imenovanje Schmidta pa se pojavio problem i potreba za detaljnijim tumačenjem kako bi se našlo rješenje. Nakon pravnih i političkih analiza, zapadne diplomate su se složile da se ide u njegov izbor čak i bez saglasnosti Rusije”, otkriva naš sagovornik.

Prema tom dogovoru zapadnih diplomata, sadašnji visoki predstavnik će informirati generalnog sekretara UN-a, koji će proslijediti pismo predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a. U junu je predsjednik Estonija, a u julu Francuska.


On će, prema neformalnom dogovoru, proslijediti to pismo Inzka članicama Vijeća sigurnosti UN-a, i onda će reći da, ako postoji potreba da se odgovori na ovo pismo, svi se moraju složiti o tome. A, o tome neće biti dogovora.

“Tako su obrnuli logiku, u smislu da, ako je Vijeće sigurnosti protiv imenovanja, Rusija će morati uvjeriti ostale članice da se o tome slože”, pojašnjava naš sagovornik upoznat o dogovoru.

Onda će predsjednik Vijeća sigurnosti poslati natrag pismo generalnom sekretaru UN-a u kojem će reći da su članice Vijeća sigurnosti informirane i da nije bilo nikakve reakcije, a Schmidt će preuzeti dužnost. Ovo je scenario za najgori slučaj, a u međuvremenu će se još pokušati postići dogovor s Rusima.