Iran na raskršću: Ko danas donosi ključne odluke?
Najnovija eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, obilježena napadima na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu i američkim vazdušnim udarima na više od 80 ciljeva u Iranu, ponovo je otvorila jedno od ključnih pitanja za budućnost Bliskog istoka – ko danas zaista donosi najvažnije odluke u Teheranu.
Analitičari upozoravaju da diplomatski kontakti sa iranskom civilnom vlašću i dalje postoje, ali da potezi na terenu ukazuju na mnogo složeniju raspodjelu moći unutar islamske republike.
Revolucionarna garda sve uticajnija
Nakon pogibije dugogodišnjeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija u prvim danima rata, Iran je formalno dobio novog vrhovnog vođu, Modžtabu Hamneija. Međutim, brojni stručnjaci smatraju da je stvarna moć u međuvremenu prešla u ruke Islamske revolucionarne garde (IRGC), koja je tokom rata dodatno učvrstila svoju poziciju u državnom aparatu.
Prema procjenama zapadnih analitičara, novi vrhovni vođa nema autoritet kakav je imao njegov otac, zbog čega ključne bezbjednosne i vojne odluke u velikoj mjeri donose najviši komandanti Revolucionarne garde.
Istovremeno, iransko političko rukovodstvo nastavlja diplomatske kontakte sa međunarodnom zajednicom, što dodatno komplikuje sliku o tome ko zapravo upravlja državom.
Napadi u Ormuskom moreuzu podigli tenzije
Povod za novu krizu bili su napadi na tri civilna broda u Ormuskom moreuzu, za koje Vašington odgovornost pripisuje Iranu. Uslijedili su američki vazdušni udari na više desetina vojnih ciljeva, nakon čega je predsjednik Donald Tramp poručio da je privremeni sporazum o prekidu sukoba sa Iranom praktično okončan.
Istovremeno, napadi na katarske i saudijske tankere u vodama Omana pokazali su koliko brzo bezbjednosna situacija u Persijskom zalivu može izmaći kontroli i prerasti u širi regionalni sukob.
Moguće uključivanje evropskih mornarica
Dodatnu zabrinutost izazivaju informacije da Francuska i Velika Britanija razmatraju proširenje svog pomorskog prisustva u regionu kako bi zaštitile međunarodnu plovidbu.
Ukoliko bi se to dogodilo, Ormuski moreuz mogao bi postati prostor u kojem istovremeno djeluju američke, evropske i regionalne vojne snage, što značajno povećava rizik od nenamjerne eskalacije.
Stručnjaci upozoravaju da bi prisustvo većeg broja ratnih brodova, bez jasno definisanih pravila i koordinacije, moglo dovesti do novih incidenata koji bi lako mogli prerasti u otvoreni sukob.
Smrt Hamneija dodatno zakomplikovala situaciju
Veliku neizvjesnost unijela je i smrt ajatolaha Alija Hamneija, čija je višednevna državna sahrana predstavljena kao demonstracija jedinstva islamske republike.
Ipak, iza tog simboličnog prikaza mnogi analitičari vide ozbiljna pitanja o stabilnosti političkog sistema i odnosima između vjerskog vrha, civilne vlasti i Revolucionarne garde.
Upravo zbog toga mnogi smatraju da će obnavljanje pregovora između Vašingtona i Teherana biti znatno teže nego ranije, jer nije potpuno jasno ko ima posljednju riječ kada je riječ o vojnim operacijama i bezbjednosnoj politici.
Diplomatija jedini izlaz iz krize
Međunarodni analitičari smatraju da bi jedino uspostavljanje jasnog međunarodnog okvira za plovidbu kroz Ormuski moreuz moglo smanjiti rizik od novih sukoba, navodi “NationalNews”. Takav sporazum podrazumijevao bi precizna pravila o kretanju brodova, odgovornosti svih strana i jasnu definiciju šta predstavlja kršenje primirja.
Dok diplomatski kanali između Irana i Zapada još nisu potpuno zatvoreni, ostaje otvoreno pitanje da li u Teheranu postoji jedinstven centar odlučivanja sposoban da garantuje sprovođenje bilo kakvog budućeg dogovora. Upravo odgovor na to pitanje mogao bi odrediti da li će Bliski istok krenuti ka smirivanju tenzija ili novom talasu sukoba.
