Izbori koji bi mogli promijeniti Izrael: Netanjahu se bori za novi mandat
Građani Izraela danas izlaze na parlamentarne izbore koji bi mogli donijeti promjenu vlasti nakon godina političkih podjela i vojnih sukoba. Aktuelni premijer Benjamin Netanjahu pokušava da obezbijedi novi mandat, dok mu je glavni protivkandidat bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Ajzenkot.
Riječ je o prvim parlamentarnim izborima od napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno približno 1.200 ljudi. Rat u Pojasu Gaze, sukobi sa Iranom i pitanje odgovornosti za bezbjednosne propuste postali su ključne teme izborne kampanje.
Kako prenose Nezavisne, izbori dolaze u trenutku izraženih unutrašnjih podjela, dok se izraelsko društvo suočava sa posljedicama višegodišnjih sukoba i sve većim međunarodnim pritiscima.
Netanjahu, koji je tokom posljednje tri decenije ukupno 19 godina proveo na čelu izraelske vlade, nastoji da produži političku karijeru uz podršku američkog predsjednika Donalda Trampa.
Međutim, njegov položaj dodatno komplikuje sudski postupak zbog optužbi za korupciju. Analitičari upozoravaju da bi gubitak premijerske funkcije mogao imati posljedice i po njegov pravni položaj.
Nasuprot njemu nalazi se Gadi Ajzenkot, nekadašnji načelnik Generalštaba, koji je političku kampanju zasnovao na kritikama aktuelne vlasti i zahtjevima za većom odgovornošću državnih institucija.
Ajzenkot je tokom rata u Gazi izgubio sina i dvojicu nećaka. Njegova politička organizacija nosi naziv „Jašar“, što se prevodi kao „poštenje“, a u javnosti se predstavlja kao alternativa Netanjahuovoj politici.
Jedno od najvažnijih pitanja izbora jeste odgovornost za napad Hamasa iz oktobra 2023. godine. Opozicija optužuje aktuelnu vlast za bezbjednosne propuste, dok Netanjahu odgovornost prebacuje na bezbjednosne strukture i ističe svoje iskustvo u vođenju države.
Istovremeno, opozicione partije najavljuju formiranje državne komisije koja bi istražila okolnosti napada, kao i promjene u sistemu obaveznog služenja vojnog roka.
Posebno osjetljivo pitanje predstavlja izuzeće ultraortodoksnih Jevreja od vojne obaveze. Dok opozicija uglavnom zahtijeva ukidanje takvih povlastica, Netanjahuovi vjerski koalicioni partneri insistiraju na njihovom zadržavanju.
Izbori se održavaju i u vrijeme rasprava o nezavisnosti pravosuđa, odnosu prema Palestincima i širenju izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izraelski parlament, Kneset, ima 120 poslaničkih mjesta, a za formiranje većinske vlade neophodna je podrška najmanje 61 poslanika.
Poslanički mandati raspodjeljuju se proporcionalno osvojenim glasovima, dok izborni prag iznosi 3,25 odsto. Budući da nijedna politička stranka u istoriji Izraela nije samostalno osvojila apsolutnu većinu, sastavljanje koalicija predstavlja uobičajenu praksu.
Posljednja istraživanja javnog mnjenja, objavljena prije početka zabrane predizbornih anketa, nisu pokazivala sigurnu parlamentarnu većinu nijednog od suprotstavljenih političkih blokova.
Biračka mjesta otvorena su od sedam do 22 časa po lokalnom vremenu, a prvi pokazatelji izbornog rezultata očekuju se odmah nakon zatvaranja birališta, kada će izraelske televizije objaviti izlazne ankete.
Prebrojavanje glasova trebalo bi da bude završeno do 30. oktobra, dok se objavljivanje zvaničnih rezultata očekuje 4. novembra.
Ipak, čak i nakon što bude poznata raspodjela mandata, Izrael bi mogao čekati na formiranje nove vlade zbog mogućih dugotrajnih koalicionih pregovora.
Ukoliko nijedan politički blok ne obezbijedi potrebnu većinu, jedna od mogućnosti jeste formiranje manjinske vlade, koja bi zavisila od podrške poslanika izvan vladajuće koalicije.
