Izborni rezultati ponovo na udaru sumnji, u centru pažnje softver i nevažeći listići

Sumnje u regularnost Opštih izbora u BiH i mogućnost manipulacije rezultatima putem novih izbornih skenera ponovo su otvorene, nakon što je predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanović iznio niz primjedbi na rad Centralne izborne komisije BiH i zatražio odgovore na čak 300 pitanja o funkcionisanju izborne opreme.

Ajanović tvrdi da javnosti nije objašnjeno na koji način softver evidentira glasačke listiće, kako se kontroliše njegov rad i da li je postojala mogućnost podešavanja uređaja prije početka glasanja.

Prema pisanju portala Srpskainfo, Ajanović je gostujući na FACE TV ponovo problematizovao pouzdanost skenera i istakao da se eventualne nepravilnosti ne moraju dogoditi samo prilikom prenosa rezultata, već i tokom samog očitavanja listića na biračkom mjestu.

„Kako je softver evidentirao glasačke listiće, pogotovo nevažećih toliko što je bilo? Ili onih kako je kome trebalo? U tome je problem, prenos nije toliko ni bitan. Softver već može biti prilagođen kako ko hoće, jer ne možemo znati šta je unutra“, upozorio je Ajanović.

On smatra da je potrebno izvršiti detaljnu forenzičku provjeru uređaja i programa, te javnosti predočiti rezultate nezavisne revizije izborne opreme.

Posebno je ukazao na vremenski okvir u kojem su obavljeni testiranje i revizija sistema. Prema njegovim navodima, CIK je 11. septembra saopštio da postoji visok stepen sigurnosti izbornog procesa, dok je ugovor sa nezavisnim revizorom iz američke savezne države Alabame potpisan tek 18. septembra.

Ajanović je otvorio i pitanje nabavke skenera i prateće opreme, za koju je, kako navodi, izdvojeno 75 miliona KM. Tvrdi da prvi uređaji nisu isporučeni prije avgusta, te postavlja pitanje ko je i na koji način podešavao softver.

Sporan broj nevažećih listića

Jedan od ključnih argumenata koje iznosi Ajanović odnosi se na veliki broj nevažećih glasačkih listića. On tvrdi da bi upravo ta kategorija mogla biti prostor za eventualne manipulacije izbornim rezultatima i raspodjelom mandata.

Kao primjer naveo je Tuzlanski kanton, gdje je, prema njegovim podacima, bilo oko 15.000 nevažećih listića, što smatra posebno značajnim u odnosu na broj glasova potreban za osvajanje mandata.

„U Tuzlanskom kantonu 7.000 glasova je dva mandata, a 15.000 nevažećih listića najmanje tri mandata. Nekome su ukradena dva ili tri mandata, najmanje“, tvrdi Ajanović.

On je uporedio i procente nevažećih listića u BiH sa podacima iz Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Crne Gore, navodeći da je u tim državama njihov udio znatno manji.

Šta kažu iz CIK-a i Koalicije „Pod lupom“

S druge strane, Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši član CIK-a BiH, odbacuje mogućnost da su rezultati mogli biti promijenjeni na način na koji upozorava Ajanović.

Šehić podsjeća da su građani glasali na fizičkim listićima koje su sami popunjavali, dok je nakon zatvaranja biračkih mjesta obavljano automatsko očitavanje, ali i ručno brojanje glasova.

„Sa stopostotnim uvjerenjem možemo zaključiti da je takva mogućnost isključena“, poručio je Šehić.

Iz CIK-a BiH ranije su takođe odbacili tvrdnje o mogućnosti manipulacije rezultatima tokom elektronskog prenosa podataka. Objasnili su da skeneri tokom glasanja nisu bili povezani na mrežu, već su se na elektronski režim rada prebacivali tek nakon zatvaranja biračkog mjesta i štampanja izvještaja o rezultatima.

Dodatne sigurnosne mjere predviđale su i podjelu glavne pristupne šifre na tri nezavisna dijela, kako nijedna osoba ne bi mogla samostalno pristupiti kompletnom sistemu.

Ipak, Ajanović insistira na tome da se moraju objaviti svi izvještaji o provjerama izborne opreme i odgovoriti na pitanja koja je uputio Komisiji.

Tvrdi da je pripremio 300 pitanja raspoređenih u 11 tematskih cjelina, ali da nije dobio odgovore. Nakon odbijanja zahtjeva za ponovno brojanje, pokrenuo je i pravne korake, uključujući žalbu nadležnom apelacionom odjeljenju.

Dok Ajanović traži dodatnu kontrolu i transparentnost, predstavnici izborne administracije i Koalicije „Pod lupom“ odbacuju tvrdnje da su skeneri mogli prekrojiti izbornu volju građana.