Izvještaj Kristijana Šmita još nije zvanično dostavljen članicama SB UN

Sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini zakazana je za utorak, dok izvještaj Kristijana Šmita još uvijek nije zvanično proslijeđen misijama država članica, što se ocjenjuje kao odstupanje od dosadašnje prakse prema kojoj se dokumenti dostavljaju sedam do deset dana prije rasprave.

Kristijan Šmit, kako navode diplomatski izvori u Njujorku, proteklih dana je održao više sastanaka koji nisu bili najavljeni javnosti, a nakon kojih je, prema istim tvrdnjama, bio vidno uznemiren.

Iako zvanična distribucija dokumenta još nije izvršena, izvještaj već nezvanično kruži među diplomatskim predstavništvima, a pojedini mediji navode da su imali uvid u njegov sadržaj.

Posebnu pažnju, prema tim navodima, privlači dio u kojem Šmit ukazuje na finansijske poteškoće Kancelarije visokog predstavnika, uz upozorenje da bi nedostatak sredstava mogao dovesti u pitanje njeno funkcionisanje.

U paragrafu 168 izvještaja navodi se da je za napredak u okviru Agende 5+2 neophodno obezbijediti stabilno i efikasno funkcionisanje Kancelarije visokog predstavnika, te da njena sposobnost sprovođenja mandata zavisi od adekvatnog finansiranja. Dodaje se da postojeća finansijska situacija nije u skladu sa ciljevima koje je postavio Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira, te da bi mogla ugroziti realizaciju mandata, kao i buduće transformacije same kancelarije.

Prema istim izvorima, veći dio dokumenta posvećen je kritikama upućenim Republici Srpskoj i SNSD-u, dok se svaki politički stav koji insistira na ustavnim nadležnostima entiteta i konstitutivnih naroda uglavnom tumači kao napad na državni okvir.

Takođe se tvrdi da u izvještaju gotovo da nema kritičkih ocjena upućenih bošnjačkim političkim subjektima. U dokumentu, prema navodima, nisu obuhvaćeni ni prijedlozi o proglašenju Iranske revolucionarne garde terorističkom organizacijom, kao ni činjenica da prijedlog nije dobio podršku druga dva člana Predsjedništva BiH.

Izostavljena je i tema porasta antisemitizma u Sarajevu, dok se, kako tvrde upućeni, ne razmatra ni pitanje radikalnog islama u dijelu bošnjačke političke scene.

Umjesto toga, kako se navodi, izvještaj kritički tretira one koji na takve pojave ukazuju, uz ocjenu da se radi o “podjelama i degradirajućim narativima usmjerenim pretežno prema jednom konstitutivnom narodu”.