Južna interkonekcija ponovo pred zastojem: Otvara se spor između Sarajeva i američkog investitora

Projekat Južne gasne interkonekcije, kojim bi Federacija BiH dobila alternativni pravac snabdijevanja prirodnim gasom preko Hrvatske, ponovo se suočava sa mogućim zastojem. Nakon što je američka kompanija AAFS preuzela ulogu investitora, pojavili su se novi problemi u vezi sa projektnom dokumentacijom, izradom studije izvodljivosti i odnosom prema kompaniji „BH gas“.

Iako su dvije američke administracije pokazale interesovanje za realizaciju ovog projekta, njegova izgradnja još nije počela. Kako pišu Nezavisne, aktuelne okolnosti otvaraju pitanje da li bi se prepreke koje su ranije dolazile iz Mostara sada mogle pojaviti u Sarajevu.

Američki interes za izgradnju gasovoda postojao je još tokom administracije Džoa Bajdena, kada je Ambasada SAD u Sarajevu podržavala projekat povezivanja BiH sa terminalom za tečni prirodni gas na hrvatskom ostrvu Krk. Tada je jedan od glavnih sporova bio izbor kompanije koja bi upravljala projektom.

Dok je političko predstavništvo hrvatskog naroda u Federaciji BiH insistiralo na osnivanju nove kompanije sa sjedištem u Mostaru, bošnjački politički predstavnici zalagali su se da nosilac projekta bude sarajevski „BH gas“.

Američka administracija tada se opredijelila za postojeću kompaniju „BH gas“, uz prijedlog promjena u njenoj upravi kako bi hrvatski predstavnici dobili veći uticaj u odlučivanju. Ipak, realizacija tog modela nije napredovala očekivanom dinamikom.

Promjenom američke administracije i dolaskom Donalda Trampa na čelo SAD, u projekat je uveden novi investitor – kompanija AAFS Infrastructure and Energy. Riječ je o firmi čiji su predstavnici dobili podršku dijela Trampove administracije zainteresovanog za širenje tržišta američkog tečnog prirodnog gasa.

Međutim, sada se pojavljuje novi problem. Direktor AAFS-a Amer Bekan nedavno je ukazao na to da „BH gas“ ne može ustupiti ranije izrađenu projektnu dokumentaciju, uključujući studiju izvodljivosti, jer je ona u vlasništvu Evropske unije.

Iz Delegacije EU za Nezavisne su, međutim, kratko odgovorili da nisu upoznati sa takvim problemom, dok iz „BH gasa“ do zaključenja njihovog teksta nije stigao odgovor.

Dodatnu neizvjesnost predstavlja činjenica da ranije planirana trasa gasovoda više nije aktuelna zbog neriješenog pitanja državne imovine. To je potvrdio i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, pa se otvara pitanje koliko bi ranije pripremljena dokumentacija uopšte mogla biti upotrebljiva za novi projekat.

Zbog toga se kao jedno od mogućih rješenja nameće izrada nove studije izvodljivosti, što bi moglo dodatno produžiti rokove za početak realizacije.

Autor analize ukazuje i na mogućnost da spor oko kontrole nad projektom ponovo postane političko pitanje. Prema njegovoj ocjeni, dio bošnjačkih političkih predstavnika mogao bi insistirati na očuvanju uticaja „BH gasa“, slično kao što je ranije HDZ insistirao na većoj ulozi kompanije iz Mostara.

Američki zvaničnici su ranije, prema navodima iz teksta, razmatrali mogućnost da „BH gas“ zadrži ulogu ekskluzivnog uvoznika gasa nakon izgradnje interkonekcije, čime bi se toj kompaniji sačuvao značajan položaj u budućem sistemu snabdijevanja.

S druge strane, ni predstavnici Mostara, prema pisanju Nezavisnih, nisu u potpunosti zadovoljni obimom posla koji bi pripao tamošnjim kompanijama, s obzirom na to da bi glavnu ulogu u realizaciji projekta imao američki investitor.

Tako bi projekat koji je zamišljen kao važan korak ka diversifikaciji snabdijevanja gasom i smanjenju zavisnosti od ruskih energenata mogao ponovo biti usporen zbog sporova oko upravljanja, vlasništva nad dokumentacijom i raspodjele uticaja između političkih i poslovnih centara u Federaciji BiH.