Južna interkonekcija pred novim preprekama: Sporna dokumentacija, garancije i uslovi Hrvatske
Realizacija projekta Južne gasne interkonekcije između BiH i Hrvatske suočava se sa nizom otvorenih pitanja, od finansijskih garancija i rezervisanja transportnih kapaciteta u Hrvatskoj do izrade studije izvodljivosti i imovinskopravnih odnosa. Iako iz Sarajeva poručuju da projekat nije sporan, dosadašnji potezi i odgovori institucija ukazuju na to da njegova realizacija neće ići jednostavno.
Američka kompanija AAFS, koja je preuzela ulogu investitora nakon izmjena zakonskog okvira u Federaciji BiH, još nije dobila svu dokumentaciju potrebnu za nastavak aktivnosti. Posebno je sporno pitanje studije izvodljivosti, za koju predstavnici kompanije tvrde da im nije dostavljena.
Dodatne prepreke odnose se na finansijsku konstrukciju projekta i uslove koje postavlja Hrvatska. Zagreb je zainteresovan za povezivanje gasnih sistema, ali očekuje da bh. strana garantuje finansiranje i unaprijed rezerviše kapacitete hrvatskih gasovoda na višedecenijski period, nezavisno od stvarnog obima preuzimanja gasa.
Takvi zahtjevi predstavljaju dodatni izazov za američkog investitora, koji će osim obezbjeđivanja novca morati osigurati i saglasnost nadležnih institucija Federacije BiH za dugoročno korištenje transportnih kapaciteta.
U međuvremenu, iz preduzeća „BH gas“ poručuju da će postupati u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima. Podsjećaju da je Parlament FBiH u aprilu usvojio zakonska rješenja kojima je njihovo preduzeće isključeno iz projekta, a ulogu investitora preuzela američka kompanija AAFS.
Međutim, odgovori koje je „BH gas“ dostavio na pitanja o dokumentaciji i studiji izvodljivosti nisu razjasnili zbog čega ona nije proslijeđena novom investitoru. Iz ovog preduzeća naveli su da redovno komuniciraju sa resornim federalnim ministarstvom i novoimenovanim investitorom.
Više detalja o otvorenim pitanjima, odnosima uključenih institucija i mogućim preprekama u realizaciji projekta objavile su Nezavisne, ukazujući i na mogućnost da postupak izrade studije izvodljivosti bude pokrenut iz početka.
Poseban problem mogla bi predstavljati pitanja državne imovine, ukoliko se ispostavi da njihovo rješavanje predstavlja preduslov za početak realizacije. U tom slučaju, rokovi bi mogli biti dodatno produženi, a sam projekat ponovo doveden u pitanje.
Podsjeća se da je Južna interkonekcija godinama bila opterećena nesuglasicama, između ostalog i zbog ranije predviđene uloge preduzeća „BH gas“. Sada, nakon njegovog isključivanja iz projekta, ostaje otvoreno pitanje da li će nova zakonska rješenja i odnosi između političkih aktera omogućiti nesmetan nastavak aktivnosti.
Južna interkonekcija trebalo bi da omogući BiH pristup američkom gasu preko terminala na hrvatskom ostrvu Krk, čime bi se diversifikovali izvori i pravci snabdijevanja i povećala energetska sigurnost zemlje. Značaj projekta dodatno raste u kontekstu planova Evropske unije za postepeno okončanje uvoza ruskog gasa do kraja 2027. godine.
Uprkos tome, ključnu ulogu u daljem razvoju događaja mogla bi imati američka administracija i procjena značaja koji ovaj projekat ima za interese SAD. Državni sekretar Marko Rubio ranije je isticao da Vašington želi da razvija komercijalnu saradnju sa drugim državama na osnovu zajedničkih interesa i uzajamne koristi.
