Piše: Sanja Đumić dipl. inž. mašinstva
Prema članu 28. Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 40/13, 106/15, 3/16 i 84/19), dokument prostornog uređenja nižeg reda, odnosno užeg urbanog područja, mora biti usklađen sa dokumentom prostornog uređenja višeg reda, odnosno šireg urbanog područja. Urbanistički plan grada Banja Luke, prema hijerarhiji, predstavlja dokument višeg reda u odnosu na Regulacioni plan. Naš interes je da se ovaj dokument što prije usvoji kako bi se spriječile česte izmjene regulacionih planova na nivou jedne parcele, te spriječila degradacija već postojećih prostora.
Urbanistički plan Grada Banja Luke omogućio bi racionalnu i smislenu gradnju na nivou bloka, odnosno šireg urbanog područja, što podrazumijeva izgradnju zelenih površina (parkova), obrazovnih ustanova (škola i vrtića), kao i stambenih objekata sa predviđenim maksimalnim koeficijentima propisanim ovim planom, a sve u okviru definisanih naselja. Prekomjernom izgradnjom centralnog dijela, Banja Luka gubi svoj identitet grada, te je neophodno usmjeriti širenje grada ka perifernim dijelovima.
S aspekta ekonomskog razvoja, predlažemo da se postojeće poslovne zone, poput zone Ramići, transformišu u poslovne inkubatore za podršku startapima i malim preduzetnicima u početnoj fazi njihovog poslovanja. Prizemlja objekata bi bila prilagođena kao radionice sa obezbijeđenom infrastrukturom (strujom i vodom), dok bi spratovi služili kao kancelarije i zajednički prostori za sastanke i umrežavanje. Ovakav koncept bi omogućio intenzivnu saradnju i interakciju među različitim profesijama, promovisao osjećaj zajedništva i podrške, i stvorio povoljno okruženje za razvoj inovativnih biznisa, posebno među mlađom populacijom. Istovremeno, ovakva inicijativa bi oživjela zapuštene prostore i doprinijela privrednom rastu grada.
Kao inženjer sa više od trideset godina rada na terenu i iskustvom koje me je naučilo da grad u velikoj mjeri funkcioniše ispod površine, neophodno je osvrnuti se na infrastrukturu grada, te činjenicu da mnoga naselja nemaju razvijenu fekalnu i oborinsku kanalizaciju, kao i da postoje značajni problemi sa vodosnabdijevanjem.
S aspekta mašinske struke, grad Banja Luka se grije na drvnu sječku, a u gradu postoji jedna toplana sa deset kotlova snage 50 MW i dvije manje toplane (Kosmos i Starčevica). Distributivna mreža je u veoma lošem stanju, budući da je većina izgrađena sedamdesetih godina prošlog vijeka, i neophodna je njena sanacija. Potrebno je više ulagati u obnovu fasada starijih objekata, što bi značajno poboljšalo kvalitet grijanja za sve građane koji se oslanjaju na daljinski sistem grijanja. Paralelno sa sanacijom distributivnog sistema, obnova i izolacija fasada znatno bi smanjila troškove grijanja i omogućila energetski efikasnije i komfornije stanovanje.
Cijeneći sve navedeno, okružena timom stručnjaka s višegodišnjim iskustvom, spremni smo da Banja Luku oblikujemo u moderan i prosperitetan grad u kome će svaki građanin osjetiti poboljšanje kvaliteta života.
