Kakvu hranu jedemo i odakle je sve uvozimo?

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH,samo u januaru ove godine u BiH uvezeno je 25 miliona kilograma voća i povrća.

Krompir iz Egipta, paradajz iz Turske, luk iz Kine, grah iz Maroka i Argentine. Postavlja se pitanje šta jedemo i kakvog je kvaliteta uvezena roba, da li roba iz uvoza diktira cijenu domaćih proizvoda -ako ih još uvijek imamo.

– Mi kao udruženje vršimo provjeru svakih desetak dana u mjesecu gdje kontrolišemo cijene. Kakvog su kvaliteta ti proizvodi, da li zadovoljavaju osnovne parametre, bar što se tiče zdravlja, to su osnovna pitanja. Cijena svakako ne bi smjela da padne samo na leđa potrošača – istakao je Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.

Proizovodi od kojih se uzimaju uzorci ne distribuišu se na tržište dok ne dođe labarotorijska analiza, istakla je Dušanka Nikolić, portparol Inspektorata Republike Srpske.

– Od svih kontrolisanih proizovoda oko jedan odsto bude onih koje ne ispunjavaju propise i se zabranjuje im se ulazak. Sa sigurnošću možemo reći da jedemo kontrolisanu hranu – naglasila je Nikolićeva.

Kada je u pitanju uvoz mesa, prema riječima Nikolićeve kultura i svijest kupaca mora biti nešto veća.

– Na rashladnim vitrinama mora biti istaknuto odakle je meso, kada je prerađeno, uvezeno i svi podaci, samo je do kulture kupaca da li će to primjetiti o obratiti pažnju na deklaracije – dodala je Nikolićeva.

Srdić naglašava da bi po pravilu cijene robe u nepristupačnijim mjestima trebale da budu nešto više, ali kod nas je obrnuto.

– Sigurno da krompir iz Egipta ne može parirati glamočkom ili rogatičkom, koji mogu biti i brendovi Republike. Cijene mesa su takođe poskupile. Trgovci neće propustiti priliku da izvuku ekstraprofit, i to mi potrošači osjećamo na svakom koraku i svakog dana. Ipak mislim da domaći proizvodi uvijek treba da imaju prednost u odnosu na uvoz – dodao je Srdić.