Koje voće i povrće ima najviše ostataka pesticida i koliko je zaista štetno?

Međutim, njihova upotreba otvara pitanje koliko ostataka pesticida dospijeva u hranu koju svakodnevno konzumiramo i kakav uticaj takva izloženost može imati na zdravlje ljudi.

Među vrstama voća i povrća kod kojih se relativno često registruju ostaci pesticida posebno se izdvajaju jagode, spanać, grožđe, breskve, nektarine, jabuke, trešnje, kruške i paprika.

Razlog nije nužno u tome što su ove namirnice “opasne” već u činjenici da su određene kulture osjetljivije na štetočine i bolesti, zbog čega se tokom proizvodnje može koristiti veći broj sredstava za zaštitu bilja.

Zašto su jagode posebno izložene?

Jagode su osjetljive na različite gljivične bolesti, insekte i druge štetočine. Istovremeno, njihova površina nema čvrstu koru koja bi se mogla odstraniti prije konzumiranja.

Zbog toga se kod jagoda posebna pažnja posvećuje pravilnoj primjeni pesticida i poštovanju propisanog perioda između posljednjeg tretiranja i berbe.

Lisnato povrće

Spanać i drugo lisnato povrće imaju veliku površinu listova koja može doći u kontakt sa sredstvima za zaštitu bilja.

Budući da se listovi uglavnom konzumiraju u cjelini, pravilno pranje prije upotrebe predstavlja važnu mjeru za smanjenje površinskih ostataka.

Voće koje se jede s korom

Jabuke, kruške i grožđe takođe mogu sadržavati ostatke različitih pesticida. Kod njih je značajna činjenica da se plod često konzumira zajedno s kožicom. Temeljno pranje pod mlazom vode može ukloniti dio površinskih ostataka, dok guljenje može dodatno smanjiti izloženost određenim pesticidima. Ipak, guljenjem se istovremeno gubi dio vlakana i drugih korisnih sastojaka koji se nalaze u kori.

Da li su pesticidi u hrani razlog za zabrinutost?

Prisustvo ostataka pesticida samo po sebi ne znači da je određena namirnica opasna. Za registrovane pesticide postoje maksimalno dozvoljene količine ostataka u hrani, koje se određuju na osnovu toksikoloških podataka i procjene rizika.

Zdravstveni rizik zavisi od vrste pesticida, koncentracije, učestalosti i trajanja izloženosti, kao i individualnih karakteristika potrošača. Posebnu pažnju zahtijeva dugotrajna i ponovljena izloženost, dok su djeca i određene osjetljive grupe predmet posebne procjene rizika.

Takođe, činjenica da je na jednom proizvodu pronađeno više različitih pesticida ne znači automatski da je takav proizvod opasniji od proizvoda na kojem je pronađen samo jedan pesticid.

Za procjenu stvarnog rizika potrebno je znati koje su supstance prisutne, u kojim količinama i kolika je ukupna izloženost.

Kako smanjiti izloženost pesticidima?

Potrošači mogu jednostavnim navikama smanjiti unos ostataka pesticida. Voće i povrće potrebno je temeljno oprati pod mlazom vode, posebno prije konzumiranja u sirovom obliku.

Kod određenih namirnica može pomoći i guljenje kore, iako se na taj način mogu izgubiti i dio vlakana i korisnih sastojaka koji se nalaze u kori.

Važno je kupovati hranu iz pouzdanih i kontrolisanih izvora, ali i imati na umu da oznaka „organsko“ ne znači automatski da proizvod ne sadrži nikakve ostatke sredstava za zaštitu bilja.

Kontrola hrane je ključna

Jagode, spanać, grožđe, breskve, nektarine, jabuke i pojedine druge vrste voća i povrća često privlače pažnju kada je riječ o ostacima pesticida. Ipak, nije ispravno svaku od tih namirnica označiti kao “opasnu”

Mnogo je važnije razlikovati prisustvo ostataka pesticida od stvarnog zdravstvenog rizika. Kontrola hrane, pravilna primjena pesticida i poštovanje maksimalno dozvoljenih nivoa ostataka ključni su za zaštitu potrošača.

Zbog toga strah od pesticida ne bi trebalo da bude razlog za izbjegavanje voća i povrća. Najrazumniji pristup je raznovrsna ishrana, pravilno pranje namirnica i kupovina proizvoda iz pouzdanih izvora.

Napomena: Informacije objavljene na ovom portalu namijenjene su isključivo za informativne svrhe te ne predstavljaju zamjenu za stručni savjet.