Koliko novca je potrebno studentu u Banjaluci?
Za hiljade mladih koji će ove jeseni upisati fakultet u Banjaluci, studentski život donosi mnogo više od novih predavanja i ispita. Odlazak od kuće znači i prvi ozbiljan susret sa troškovima samostalnog života, zbog čega je finansijska računica postala jednako važna kao i izbor studijskog programa.
Na Univerzitetu u Banjaluci u novu akademsku godinu planiran je upis 2.605 brucoša na prvi ciklus studija. Najveći broj mjesta predviđen je za studente koji će studirati o trošku budžeta, ali i za njih, nakon završetka upisnih procedura, slijedi pitanje kako organizovati život i pokriti svakodnevne troškove.
Prva briga većine studenata koji dolaze iz drugih gradova jeste pronalazak smještaja. Studentski domovi i dalje predstavljaju najpovoljnije rješenje, ali raspoloživi kapaciteti nisu dovoljni da prime sve zainteresovane.
U domovima u Banjaluci na raspolaganju je oko 1.250 mjesta, što znači da značajan broj studenata mora potražiti stan ili sobu u privatnom smještaju.
Oni koji uspiju dobiti mjesto u domu ostvaruju veliku finansijsku prednost. Osim što ne izdvajaju velike sume za stanovanje, budžetski studenti imaju pravo i na subvencionisanu ishranu u studentskoj menzi, gdje tri dnevna obroka plaćaju svega tri marke.
Marija, studentkinja treće godine Fizioterapije, kaže da joj je upravo smještaj u domu omogućio da bez većih finansijskih poteškoća nastavi školovanje.
– Boravak u domu mi je mnogo olakšao studije jer nemam troškove kirije. Hranim se u menzi, gdje su cijene veoma pristupačne, pa sa oko 500 KM mjesečno uspijevam pokriti osnovne potrebe. Ponekad se pojave nepredviđeni izdaci, ali uz malo planiranja sve se može organizovati – ispričala je Marija.
Privatni stanovi znatno skuplja opcija
Studenti koji ostanu bez mjesta u domu ili jednostavno žele više privatnosti najčešće iznajmljuju stanove. Međutim, upravo je kirija najveći udar na studentski budžet.
U zavisnosti od lokacije, veličine i opremljenosti, cijene garsonjera i jednosobnih stanova kreću se od nekoliko stotina maraka, a pred početak akademske godine, kada je potražnja najveća, iznosi od 450 do 500 KM za manje stanove nisu rijetkost.
Dajana, studentkinja treće godine Građevinskog fakulteta, nije ostvarila pravo na dom kada je upisala fakultet, pa je odmah morala pronaći privatni smještaj.
– Stan dijelim sa cimerkom, pa kiriju od 500 KM plaćamo zajedno, ali tu su i režije. Hranu uglavnom spremam sama, a kada uračunam stanovanje, račune, namirnice, prevoz i ostale svakodnevne potrebe, mjesečno mi je potrebno između 1.000 i 1.100 KM – kaže Dajana.
Koliko novca je potrebno mjesečno?
Za studenta koji živi kao podstanar prosječni mjesečni izdaci izgledaju ovako:
kirija: od 400 do 600 KM
režijski troškovi: 50–150 KM
telefon i internet: 30–50 KM
hrana: 250–400 KM
prevoz i ostali izdaci: 50–150 KM
Kada se sve sabere, ukupni troškovi života kreću se od približno 800 do čak 1.300 KM mjesečno, u zavisnosti od načina života i vrste smještaja.
Takva računica pokazuje da studiranje u privatnom smještaju može koštati više od minimalne plate u Republici Srpskoj, što za veliki broj porodica predstavlja ozbiljan finansijski teret.
Ipak, bez obzira na visoke troškove, mnogi studenti smatraju da su godine provedene na fakultetu neprocjenjivo iskustvo. Za jedne će Banjaluka biti mjesto gdje će steći diplomu, a za druge grad u kojem će napraviti prve korake ka samostalnom životu.
