Ekonomija

Košarac: Neophodno da i BiH kao Srbija zaštiti proizvođače čelika

Košarac: Neophodno da i BiH kao Srbija zaštiti proizvođače čelika
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je da odluka Srbije o privremenom ograničavanju uvoza pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika iz BiH predstavlja posljedicu uvođenja obračunavanja Mehanizma prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika /CBAM/ za zemlje zapadnog Balkana, te naveo da i BiH razmatra mogućnost da primjeni sličnu mjeru.

– Došli smo u fazu da se zemljama zapadnog Balkana obračunava CBAM. Mjera Srbije je posljedica uvođenja CBAM-a i ponovo je do EU i Evropske energetske zajednice – rekao je Košarac u Sarajevu.

On je pojasnio da je riječ o mjerama zaštite domaćih proizvođača od uvoza, te iznalaženju mogućnosti da se plasiraju njihovi proizvode na teritoriji svoje zemlje.

Košarac ističe da je neophodno da i BiH donese zaštitnu mjeru na isti način, te da se pogrešno interpretira ono što je učinila Srbija.

-Srbija je uvela kvote. Mi razmišljamo o prijedlozima uvođenja kvota ili carina kako bismo zaštitili proizvođače čelika u BiH da bi mogli da proizvode plasiraju na teritoriji Federacije BiH i Republike Srpske. Smatram da bi to bila popularna mjera da zaštitimo domaću proizvodnju – rekao je Košarac.

On je ukazao da već postoje određeni prijedlozi i da teče proces usaglašavanja sa institucijama Federacije BiH i Republike Srpske kako bi se došlo do rješenja jer se domaći proizvođači moraju zaštiti.

Vlada Srbije je donijela uredbu o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti, kojom se od 1. januara do 30. juna ograničava uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika.

Uredba obuhvata grupe proizvoda koji se tiču BiH i to – rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama.

Mjera se uvodi na period od šest mjeseci i sprovodiće se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz ovih proizvoda primjenjivati carina od 50 odsto.

Izvor:RTRS