Kremlj za prekid vatre traži Donjecku, ruski jezik, crkvu i ustavnu neutralnost
Iako je Vašington izradio ključni kostur mirovnog sporazuma za okončanje rata u Ukrajini, pregovarački proces zapao je u slijepu ulicu zbog nespremnosti Kijeva da pristane na teritorijalne ustupke koje zahtijeva Rusija. Tu informaciju je tokom posjete ukrajinskoj prijestolnici potvrdio Džared Kušner, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, piše Klix.
Kušner je pojasnio da je Vladimir Putin iznio svoje primarne ciljeve te da bi sporazum već bio kompletiran da je ukrajinska strana bila spremna prihvatiti te linije. Prema njegovim riječima, zadatak posrednika sada je pronalazak „kreativnog rješenja“ koje neće ići protiv volje Ukrajine, ali će istovremeno prisiliti Moskvu na prekid neprijateljstava bez rizika od ponovnog izbijanja sukoba u budućnosti.
Kušnerov nastup u Kijevu izazvao je reakcije zbog izjednačavanja patnji obje strane i izbjegavanja spominjanja ruskih zločina, dok je tvrdio da obje nacije osjećaju duboku bol i žele kraj rata. Paradoksalno, dok je američki izaslanik govorio o Putinovoj navodnoj spremnosti za pregovore, širom Kijeva odjekivale su sirene za zračnu opasnost zbog novog vala ruskih udara.
Stavovi dvije zaraćene strane i dalje su potpuno nepomirljivi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ostaje pri stavu da rat mora biti zaustavljen na trenutnim linijama fronta prije nego što počnu zvanični mirovni pregovori. Kijev odlučno odbacuje bilo kakvo ustupanje teritorije ili zadiranje u unutrašnju politiku zemlje.
Zelenski je izrazio spremnost za direktan susret s Putinom, predloživši čak i decembarski samit G20 u Miamiju kao potencijalno mjesto sastanka, ukoliko ruski lider bude prisustvovao. Ukrajinski predsjednik naglašava da Kijev izbjegava nametnute formate koji bi Rusiji dali garancije da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO savezu.
S druge strane, zahtjevi iz Kremlja znatno su širi od samog bojišta. Moskva kao uslov za prekid vatre traži potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke regije, ali i korjenite promjene u ukrajinskom društvu: izjednačavanje statusa ruskog i ukrajinskog jezika, priznavanje Ukrajinske pravoslavne crkve bliske Moskvi, te trajno odustajanje od NATO integracija i ustavno definisanje vječnog neutralnog statusa.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ekspresno je odbacio ideju o susretu u Miamiju, poručivši da je sastanak moguć jedino u Moskvi. Ulje na vatru dodao je i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, postavivši jasnu poruku da Rusija neće obustavljati vojne operacije na terenu čak ni u slučaju da mirovni pregovori zvanično započnu.
Uprkos dubokom jazu, diplomatski kanali nisu u potpunosti zatvoreni. Šef Ureda ukrajinskog predsjednika Kiril Budanov najavio je da bi se naredni krug trilateralnih razgovora u formatu Ukrajina – SAD – Rusija mogao održati već u oktobru, pri čemu se Abu Dabi spominje kao jedna od mogućih lokacija.
Budanov je iskoristio priliku i uputio oštro upozorenje evropskim saveznicima koji zagovaraju popuštanje pred ruskim ucjenama, poručivši da vremena za čekanje više nema.
„Priča se da se Evropa mora probuditi i pripremiti. Jeste li pomislili da bi se moglo desiti da za to jednostavno neće biti vremena? Stvarnost vam neće pokucati na vrata, nego će ih razvaliti čizmom“, poručio je Budanov, ilustrujući scenarij koji čeka evropski kontinent ukoliko Putin ostvari svoje namjere u Ukrajini.
