Mirovni proces za Ukrajinu u zastoju dok SAD preusmjeravaju fokus na Iran

Mirovni proces za Ukrajinu, koji predvode Sjedinjene Američke Države, suočava se sa usporavanjem jer se pažnja administracije američkog predsjednika Donalda Trampa sve više usmjerava na sukob sa Iranom. Prema ocjenama zvaničnika, takav razvoj događaja utiče i na dinamiku pregovora između Kijeva i Moskve.

Sukob na Bliskom istoku značajno je preusmjerio fokus Vašingtona sa mirovnih napora za Ukrajinu. Četiri diplomate Evropske unije, uključene u razgovore sa ukrajinskim vlastima, navode za Fajnenšel tajms da takva situacija dodatno komplikuje pregovarački proces.

Visoki evropski zvaničnik upozorio je da se pregovori između ukrajinskih i ruskih predstavnika, uz posredovanje SAD, nalaze u osjetljivoj fazi.

Posljednji trilateralni razgovori održani su u Ženevi sredinom februara. Naredna runda, planirana za 5. mart u Abu Dabiju, odgođena je nakon američko-izraelskih udara na Iran, a novi datum i lokacija još nisu utvrđeni.

Zemlje EU su, prema navodima diplomata, obaviještene da bi moglo doći do kašnjenja u isporukama američkog naoružanja, posebno sistema protivvazdušne odbrane, jer Vašington trenutno daje prioritet kupcima na Bliskom istoku. To bi moglo uticati na ukrajinske odbrambene kapacitete.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je da postoji konkurencija za iste vojne resurse između Bliskog istoka i Ukrajine.

„Ovo je problem jer postoji takmičenje za iste vojne resurse na Bliskom istoku i u Ukrajini. Jasno je da je američka pažnja trenutno usmjerena na Bliski istok“, rekla je Kalas.

Istovremeno, rast cijena energenata na svjetskom tržištu, povezan sa eskalacijom na Bliskom istoku, donosi dodatne prihode ruskoj ekonomiji. Prema procjenama pojedinih zvaničnika, to može povećati prihode Moskve od izvoza energenata.

Sjedinjene Države su u međuvremenu ublažile pritisak na neke zemlje, uključujući Indiju, kada je riječ o kupovini ruske nafte. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da takve odluke ne doprinose mirovnim naporima.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u međuvremenu se uglavnom suzdržava od javnih kritika američke administracije. Prema navodima iz Moskve, Rusija je čak ponudila mogućnost posredovanja u pokušajima smirivanja sukoba na Bliskom istoku.

Evropski lideri izražavaju sumnju da bi mirovni pregovori mogli napredovati bez dodatnog pritiska na Moskvu. Francuski predsjednik Emanuel Makron nedavno je u Parizu ugostio Zelenskog, naglašavajući potrebu da se pažnja međunarodne zajednice zadrži na ratu u Ukrajini.

Njemački kancelar Fridrih Merc posjetio je Bijelu kuću nekoliko dana nakon početka američko-izraelskih napada na Iran. Prema navodima izvora upoznatih sa sastankom, Merc je predstavio analize i podatke kojima je želio ukazati na potrebu za snažnijim pritiskom na Moskvu.

Ipak, američki zvaničnici su tokom protekle sedmice evropskim partnerima poručili da se u ovom trenutku ne planiraju nove sankcije protiv ruske naftne industrije.

Analitičar Endru Vajs iz Karnegi endovment for internešenel pis smatra da američka administracija trenutno izbjegava dodatni pritisak na Moskvu i pokušava ostaviti prostor za diplomatske inicijative.

Rusija je, s druge strane, do sada odbijala prijedloge evropskih zemalja da aktivnije učestvuju u pregovorima. Prema riječima jednog evropskog diplomate, tokom razgovora u Moskvi francuski izaslanici zatražili su da evropski saveznici Ukrajine dobiju mjesto za pregovaračkim stolom, ali taj prijedlog nije prihvaćen.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da evropske zemlje, prema stavu Moskve, ne doprinose mirovnom procesu i da podstiču Ukrajinu da nastavi borbe. Ruska strana istovremeno navodi da ostaje otvorena za diplomatsko rješenje.

U Kijevu, međutim, pojedini zvaničnici izražavaju sumnju u spremnost Moskve da postigne dogovor. Predsjednik Odbora za spoljnu politiku ukrajinskog parlamenta Oleksandr Merežko ocijenio je da Rusija pregovore koristi prije svega kao način da izbjegne dodatne sankcije.