Misteriozni najveći napad dronovima na Rusiju?
Rusija tvrdi da je Moskva bila meta „najvećeg napada dronovima“ ove godine, ali bez jasnih dokaza i gotovo bez vidljivih posljedica. Prema zvaničnim podacima, oborene su stotine dronova, dok istovremeno nema informacija o žrtvama ili većoj šteti, što izaziva sumnje analitičara.
Ruski državni mediji, pozivajući se na agenciju TASS, navode da je riječ o najvećem napadu dronovima na Moskvu od početka godine.
Prema tim tvrdnjama, napadi iz Ukrajine trajali su tokom cijelog vikenda, od 14. do 16. marta. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin saopštio je na Telegramu da je ruska protivvazdušna odbrana oborila ukupno 289 dronova koji su se „direktno približavali Moskvi“ ili bili na prilazima gradu, prenosi Deutsche Welle.
Kako je naveo, na mjestima pada ostataka dronova intervenisale su spasilačke službe.
Malo informacija, još manje dokaza
O dronovima su izvještavali i korisnici Telegrama iz više područja oko Moskve, uključujući Trojicki okrug, kao i gradove Koroljov, Dubna i Volokolamsk.
Međutim, nakon početnih informacija, ruski mediji gotovo da nisu izvještavali o posljedicama napada. Nema podataka o poginulima, povrijeđenima niti o značajnoj materijalnoj šteti, što je neuobičajeno za ovako masovne napade.
Jedina vidljiva posljedica bili su poremećaji u radu aerodroma. Privremeno su bila ograničena polijetanja i slijetanja na aerodromima Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski, kao i u više drugih ruskih gradova.
Različiti podaci o broju dronova
Podaci o razmjerama napada značajno se razlikuju.
Prema nekim Telegram kanalima bliskim vlastima, u tri dana je u Rusiji oboreno čak 540 dronova, od čega 124 u Moskvi i okolini.
S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane navelo je da je samo u noći 16. marta oboreno 145 dronova iznad 13 regiona i anektiranog Krima, uključujući 53 iznad moskovske oblasti.
Kasnije su ruski mediji prenijeli da je u 24 sata uništeno čak 494 drona, dok se ukupno za period od 14. do 17. marta pominje 183 drona iznad moskovskog regiona.
Analitičari sumnjaju u zvanične tvrdnje
Ukrajinski i nezavisni analitičari dovode u pitanje ove navode.
OSINT projekat Exilenova+ uspio je potvrditi samo pojedinačne napade, uz ograničene video-snimke iz drugih regiona, ali ne i iz Moskve.
Ruski vojni analitičar Jan Matvejev smatra da bi moglo biti riječ o pretjerivanju ili čak dezinformacijama.
„Takva izvještavanja mogu poslužiti kao opravdanje za dodatna ograničenja interneta“, upozorava on.
Ističe i da nakon velikih napada obično postoji veliki broj snimaka i fotografija, što sada izostaje.
Raniji napadi imali su vidljive posljedice
Poređenja radi, raniji napadi sa manjim brojem dronova imali su mnogo jasnije posljedice.
U martu prošle godine, kada je prema Moskvi letjelo više od 70 dronova, zabilježene su žrtve i značajna šteta na zgradama. U decembru, napad sa 41 dronom izazvao je velike poremećaje u vazdušnom saobraćaju.
Zbog toga analitičari postavljaju pitanje kako je moguće da napad sa stotinama dronova nije ostavio gotovo nikakav trag.
Internet pod ograničenjima zbog dronova
Navodni napad poklopio se i sa ograničenjima mobilnog interneta u Moskvi.
Ruske vlasti već duže vrijeme povezuju prekide komunikacija sa opasnošću od napada dronovima. Sekretar Savjeta bezbjednosti Sergej Šojgu izjavio je da gotovo sve ruske regije mogu biti meta ukrajinskih dronova.
Sličnu poruku poslao je i Kremlj, navodeći da će ograničenja interneta trajati „koliko god bude potrebno“.
Stručnjaci: Dronovi ne zavise od interneta
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da takve mjere imaju ograničen efekat.
Mihail Kljumarjov iz organizacije Internet Protection Society objašnjava da moderni dronovi mogu letjeti unaprijed zadanim rutama koristeći satelitsku navigaciju, bez potrebe za stalnom internet vezom.
„Dronovi mogu nastaviti let i bez interneta“, navodi on.
