MOL otkrio šta još koči kupovinu NIS-a: Čeka se još jedna dozvola Amerikanaca

Mađarska naftna kompanija MOL može da počne pripreme za plaćanje udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), nakon što je dobila potrebne licence američkih vlasti, ali za konačno završavanje kupovine potrebno je još nekoliko važnih odobrenja.
Direktor za strategiju MOL Grupe Đerđ Bača izjavio je da su licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) omogućile kompaniji da, osim nastavka pregovora o kupovini, pokrene postupke za pribavljanje regulatornih saglasnosti i počne kupovinu hartija od vrijednosti potrebnih za plaćanje.
Time je otvoren put za primjenu mehanizma plaćanja predviđenog preliminarnim sporazumom koji je MOL u januaru potpisao s grupom Gazprom, navode Nezavisne .
Ipak, do konačnog završetka transakcije potrebno je dobiti još jednu licencu OFAC-a, saglasnost nadležnih organa za zaštitu konkurencije, kao i odobrenje ruske države na strani prodavca. Bača je objasnio da će se postupci za pribavljanje svih potrebnih odobrenja odvijati paralelno.
MOL poslao poruku budućoj vladi Srbije
Govoreći o promjeni vlasti u Srbiji, Bača je poručio da MOL namjerava da nastavi saradnju sa državnim institucijama, bez obzira na političke promjene.
„Nastojimo da održavamo dobre, pragmatične odnose sa svim vladama u regionu“, rekao je Bača.
U emisiji „MOL Talks“, tokom razgovora sa direktorom korporativnih komunikacija MOL Grupe Ambrušem Halasom, istakao je da buduća vlada Srbije može da računa na mađarsku kompaniju kao na strateškog partnera u obezbjeđivanju dugoročnog poslovanja NIS-a.
Podsjetio je da je MOL tokom prethodne decenije bio prisutan na srpskom tržištu nafte i naftnih derivata, te da je u periodima otežanog snabdijevanja pomagao u sprečavanju nestašica goriva.
Kvar na naftovodu mogao bi zaustaviti rafineriju
Bača se osvrnuo i na oštećenje na dionici Jadranskog naftovoda u Srbiji, zbog kojeg je NIS od Vlade Srbije zatražio odobrenje za korištenje strateških rezervi.
Upozorio je da nepredviđeni kvar na naftovodu može dovesti do obustave rada rafinerije, dok postojeći logistički kapaciteti u regionu ne bi bili dovoljni da se izgubljena proizvodnja u potpunosti nadoknadi uvozom naftnih derivata.
Poseban rizik, prema njegovim riječima, predstavlja mogućnost da Jadranski naftovod u potpunosti zamijeni naftovod Družba. U takvom scenariju rafinerije u Pančevu, Bratislavi i mađarskoj Sazhalombati zavisile bi od istog pravca snabdijevanja.
Zbog toga MOL insistira na postojanju više alternativnih pravaca za dopremanje sirove nafte. Kompanija traži i duže ispitivanje kapaciteta hrvatske dionice Jadranskog naftovoda, uz korištenje različitih vrsta sirove nafte i u različitim uslovima rada.
MOL traži pomoć Evropske unije za nove naftovode
Bača je naveo da je MOL u razvoj rafinerije u Rijeci uložio oko 260 milijardi forinti, dok dodatnih 160 milijardi forinti ulaže u modernizaciju rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.
Prema podacima kompanije, ove investicije finansiraju se vlastitim sredstvima, bez podrške Evropske unije.
U MOL-u smatraju da prilagođavanje rafinerija različitim vrstama sirove nafte mora pratiti i razvoj transportne infrastrukture. Zbog toga su pozvali Evropsku uniju da finansijski podrži razvoj naftovoda Odesa–Brodi i obezbjeđivanje sigurnog pristupa luci Odesa.
Bača je ukazao i na značaj planiranog povezivanja rafinerija u Bratislavi i Sazhalombati, čime bi se smanjila zavisnost od pojedinačnih pravaca snabdijevanja.


