Nasilje potresa Francusku, Makronov autoritet sve slabiji u završnici mandata

Francuski predsjednik Emanuel Makron suočava se sa jednom od najozbiljnijih kriza od dolaska na vlast, nakon što su talas nasilja, pljačke i paljevine dodatno produbili političku nestabilnost u zemlji. Prema ocjeni agencije Rojters, neredi su pokazali koliko je oslabio njegov politički autoritet u posljednjim mjesecima mandata.

Francuski gradovi ostali su iza nasilnih protesta sa uništenim prodavnicama, zapaljenim objektima i oštećenim javnim institucijama. Makron, koji je na vlast došao obećavajući reforme i jačanje države, sada se suočava sa podijeljenim parlamentom, ograničenim budžetskim mogućnostima i sve većim nezadovoljstvom javnosti.

Za razliku od protesta „žutih prsluka“ iz 2018. i 2019. godine, kada je vlast pokušala da smiri situaciju ustupcima vrijednim više milijardi evra, trenutne finansijske prilike ostavljaju znatno manje prostora za takav odgovor. Makronov položaj dodatno je oslabljen odlukom da 2024. godine raspusti parlament i raspiše prijevremene izbore, nakon kojih je politička scena ostala duboko podijeljena.

Bivši poslanik iz predsjednikovog političkog tabora Loik Kervran ocijenio je da se završnica Makronovog mandata pretvorila u dugotrajnu krizu.

„Kraj ovog mandata je spora agonija“, napisao je Kervran na društvenoj mreži Iks, kritikujući odluku o raspuštanju parlamenta.

Aktuelna situacija mogla bi politički koristiti Marin Le Pen, liderki Nacionalnog okupljanja, koja se priprema za predsjedničke izbore 2027. godine. Bivši poslanik Žan-Batist Moro smatra da bi najnoviji događaji mogli dodatno ojačati njene izglede.

„Le Pen više ne mora trošiti novac na kampanju. Pred njom nije samo čist put, nego autoput sa šest traka“, rekao je Moro za Rojters.

Le Pen se u nedjelju obratila građanima video-porukom, predstavljajući aktuelnu vlast kao nesposobnu da uspostavi red i sebe kao političarku koja može odgovoriti na bezbjednosne izazove. Makron, s druge strane, tokom obraćanja nije proglasio vanredno stanje niti najavio konkretne vanredne mjere, dok su se pljačke nastavljale i u dijelovima Pariza.

Kritike su stigle i od bivšeg premijera Eduara Filipa, koji se takođe priprema za predsjedničku kandidaturu. On je poručio da Francuskoj nedostaje odlučno rukovođenje i da građani očekuju konkretne poteze vlasti.

„Gospodine predsjedniče, slušao sam vas sinoć. Volio bih, kao i milioni Francuza, odluke i inicijative za uspostavljanje reda. Našoj zemlji je potrebno da njome neko zapovijeda“, napisao je Filip.

Makronova administracija saopštila je da predsjednik nije prihvatio ostavku ministra unutrašnjih poslova, uz nalog da se provjere eventualni propusti u radu obavještajnih službi i pripremi policije. Istovremeno, nasilje je dodatno zabrinulo investitore, jer se Francuska već suočava sa visokim javnim dugom i velikim budžetskim deficitom.

Uprkos pozivima opozicije da odloži putovanje, Makron je otputovao u Kuvajt u okviru turneje po zemljama Persijskog zaliva. Predsjednik je naveo da je cilj posjete obezbjeđivanje snabdijevanja gorivom, ali su kritičari njegov odlazak predstavili kao znak udaljenosti od problema sa kojima se suočava zemlja.

Pojedini bivši saradnici smatraju da bi Makron trebalo da razmotri odlazak sa funkcije prije isteka mandata kako bi se izbjegao nastavak političke blokade. Moro je naveo da je o tome razgovarao sa predsjednikom i da mu je predložio da pripremi organizovan odlazak.

„Ne želi odustati, to nije njegov karakter. Ali to je ono što bi trebao uraditi za zemlju“, rekao je Moro.

Kako piše Klix.ba, pozivajući se na Rojters, posljednji talas nemira dodatno je pojačao pritisak na Makrona u trenutku kada se njegova vlast približava završnici mandata.