Neizvjestan postizborni period: Poruke iz Srpske i FBiH pred 4. oktobar
Političke partije iz Republike Srpske i FBiH ulaze u završnicu predizborne trke s ciljem da pobjedu proglase već uveče 4. oktobra. Pojedine izjave, neke i prije zvanične kampanje, nagovještavaju neizvjestan period poslije izbora.
Vlast na nivou BiH u proteklih 20 godina formirana je u različitim rokovima: od dva mjeseca do skoro godinu i po poslije potvrde rezultata. Saziv koji ističe dogovoren je brzo, poslije sporazuma bošnjačke „trojke“ SDP BiH, NiP i NS s HDZ-om i SNSD-om 2022, pa su funkcioneri Savjeta ministara sjeli u fotelje već početkom naredne godine.
Partneri su se brzo razišli. Dosta toga iz sporazuma ostalo je na papiru, posebno reforme pravosuđa, izborna pravila i obaveze na putu ka EU. Različiti su i pogledi na Kancelariju visokog predstavnika i zakone koje su nametali Valentin Incko i Kristijan Šmit, uključujući izmjene Krivičnog zakona BiH zbog kojih je osuđen Milorad Dodik kao predsjednik Republike Srpske.
Lider SPS-a i ministar pravde Srpske Goran Selak poručio je da vlast i opozicija iz Srpske treba zajednički da otvore pitanje nametnutih odredaba koje se ne mogu primijeniti.
„Treba da tražimo da ne idemo dalje u sastav novog Savjeta ministara dok se taj Krivični zakon ne stavi pred poslanike i da odredbe koje je nametnuo visoki predstavnik, a nisu primjenjive, stavimo van snage“, rekao je, piše BL Portal.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović još prije kampanje poručio je da će u vlast, ako se oni budu pitali, ući onaj ko poslije izbora ima tri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U mandatu na izmaku to su imali samo SNSD i HDZ. Taj stav dijele i u SNSD-u. Gotovo sve bošnjačke stranke kažu da s SNSD-om ne treba praviti vlast.
Najveći trn HDZ-u je fotelja hrvatskog člana Predsjedništva, u kojoj je Željko Komšić, koga su birali većinski glasovi iz bošnjačkog tijela. Komšić je u trku gurnuo savjetnika Slavena Kovačevića. Iz hrvatskog korpusa oko HDZ-a poručeno je da će, ako Kovačević bude izabran, uslijediti blokada ako ne bude kompromisa o Izbornom zakonu.
Predsjedništvo je ključna adresa za formiranje vlasti. Za srpskog člana kandidati su iz SNSD, SDS i Liste za pravdu i red, za hrvatskog HDZ, DF i nezavisni kandidat, za bošnjačkog SDA, SDP, SBB i SBiH. Pobjednici odlučuju o Savjetu ministara, u kojem predsjedavajući u sljedećem mandatu treba da bude Bošnjak. Predstavnički dom potvrđuje ili odbija prijedlog Predsjedništva. Važan je i broj delegata u Domu naroda.
Analitičar Filip Matić smatra da je izvjesna kriza ako blok oko HDZ-a bude imao većinu među Hrvatima u kolektivnim organima, ali ne i u Predsjedništvu. „Mislim da nas očekuje nova blokada ako se ponovi slučaj Komšić.“
„Trojka“ je na početku mandata bila raspoložena za vlast, pa se brzo okrenula nacionalnoj retorici, goroj od SDA. „Stiče se utisak da su pokušali da igraju igru SDA, ali da su ipak vrlo neiskusni igrači.“ Mandat je obilježilo suđenje Dodiku, instruisano i iz međunarodne zajednice i potpomognuto od bošnjačke elite. „Bošnjaci imaju svoje namjere, a to je potpuna dominacija u BiH. Ono što trenutno rade Hrvatima u BiH je deset odsto onoga što bi se radilo Srbima ako bi nastala unitarna BiH.“
Predsjedništvo predsjedavajućeg Savjeta ministara može imenovati i sa dva glasa. Tako je imenovana Borjana Krišto: za su bile Željka Cvijanović i Denis Bećirović, Komšić je bio protiv.
