Netanjahu kritikovao Evropu

Izael je juče, u ponedjeljak, 13.aprila, počeo da obilježava Dan sjećanja na Holokaust, a centralna komemoracija u Jad Vašemu unaprijed je snimljena zbog aktuelnih neprijateljstava sa Iranom i Hezbolahom u Libanu.

U svom govoru izraelski premijer Benjamin Netanjahu oštro je kritikovao Evropu, poručivši kako je “pogođena dubokom moralnom slabošću” i da Izrael sada brani kontinent “koji je toliko toga zaboravio od Holokausta”, piše The Times of Israel.

Netanjahu: Branimo civilizaciju od varvarstva
Optužio je Evropu da “gubi kontrolu nad sopstvenim identitetom, svojim vrijednostima i odgovornošću da brani civilizaciju od varvarstva”.

“Imaju mnogo toga da nauče od nas, posebno važnu lekciju o jasnoj moralnoj razlici između dobra i zla, koja u trenucima istine zahtijeva da se krene u rat za ono što je dobro, za život. Izrael, s druge strane, ne zaboravlja tu vječnu odgovornost”, rekao je Netanjahu.

“Zajedno sa SAD-om i drugim zemljama sa kojima stvaramo saveze o kojima će se tek pričati, branimo sebe – a time i cijeli svijet“, rekao je, dodajući da “Izrael stoji uz Sjedinjene Američke Države na čelu slobodnog svijeta”, prenosi Index.hr.

Rekao je da su dvije zemlje prošle godine u zajedničkim operacijama “nanijele razoran udarac zlom režimu u Iranu“.

“Da nismo djelovali protiv iranskih nuklearnih, raketnih i drugih vojnih ciljeva“, dodao je Netanjahu, imena Natanz , Fordow, Isfahan, i Parchin, vjerovatno bi se pamtila sa vječnim užasom, baš kao Aušvic, Treblinka, Majdanek, i Sobibor”, poručio je Netanjahu.

Hercog: Nismo se uzdigli iz pepela da bi nas uništio razdor
Predsjednik Izraela Isak Hercog u svom je obraćanju pozvao na nacionalno jedinstvo, rekavši kako se Izrael nije uzdigao iz pepela Holokausta samo da bi ga progutala vatra razdora.

Svoj govor isprepleo je pričom o Magdi Barac, koja je preživjela Holokaust, i njenom praunuku Asafu Cafriju, vojniku Izraelskih odbrambenih snaga. Cafri je poginuo u borbama u Gazi prošle godine, a Barac je vijest o smrti praunuka primila dok je bila u posjeti bivšem koncentracionom logoru Bergen-Belsen, gdje je i sama patila tokom Holokausta. Preminula je nedugo nakon toga.

“Dijelilo ih je tačno 70 godina“, rekao je Hercog, “ali povezivao ih je jedan duh – duh junaštva, predanosti i odlučnosti; duh borbe za jedini dom našeg naroda, državu Izrael“.

Osvrćući se na aktuelne vojne operacije, Hercog je upozorio na stalne prijetnje Irana i savezničkih grupa i pozvao svjetske lidere da pređu sa riječi na odlučno djelovanje protiv antisemitizma “prije nego što bude prekasno“.

Zaključio je da će Izrael nastaviti da čuva sjećanje na Holokaust za buduće generacije, čak i nakon što posljednji preživjeli preminu.

Sirene i komemoracije širom zemlje
Dan sjećanja na Holokaust u Izraelu, poznat kao Jom Hašoa (Yom HaShoah), počeo je sinoć i završiće se večeras. Obilježava se zvaničnim komemoracijama i dvominutnom sirenom tokom koje život u većem dijelu zemlje staje.

Ovaj dan, kojim se obilježava i godišnjica ustanka u Varšavskom getu, odvojen je od Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust koji se obilježava u januaru, na godišnjicu oslobođenja Aušvica.

Iako je centralna svečanost u Jad Vašemu) ove godine bila unaprijed snimljena zbog osjetljive bezbjednosne situacije, lokalne komemoracije i brojna manja okupljanja u domovima, na kojima preživjeli dijele svoje priče, održaće se širom zemlje.

Danas će na mjestu nekadašnjeg logora Aušvic oko 50 preživjelih Holokausta predvoditi godišnji Marš živih,, zajedno sa preživjelima nedavnih antisemitskih terorističkih napada iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije.

U čast Dana sjećanja, jerusalimske gradske vlasti osvijetlile su zidine Starog grada projekcijama žute zvijezde, uz svijeće sjećanja i riječi „Sjećaj se“ i „Nikad ne zaboravi“. U glavnom gradu živi približno 6.900 osoba koje su preživjele Holokaust, od ukupno 111.000 koliko ih je u Izraelu bilo početkom 2026. godine, prema podacima Centralnog statističkog biroa.