Njujork tajms analizirao pobjedu studenata u Srbiji: Jedan veliki izazov tek dolazi

Studentski pokret u Srbiji ostvario je istorijski izborni rezultat i porazio političku mašineriju Aleksandra Vučića, ali nakon pobjede otvara se mnogo teže pitanje – mogu li studenti, koji su djelovali bez lidera i klasične političke organizacije, uspješno upravljati državom?
Kako navodi „Njujork tajms“, čiju analizu prenosi Srpskainfo, studentski pokret je na parlamentarnim izborima 25. oktobra postigao ono što etablirane opozicione stranke nisu uspjele duže od decenije.
Studenti nisu imali lidera, političku stranku niti klasičnu izbornu kampanju. Odluke su donosili zajednički, nakon višesatnih rasprava na univerzitetima, kroz sistem koji su nazivali plenumima.
Takav način organizovanja omogućio im je da okupe ljude različitih političkih i ideoloških stavova oko jednog cilja – smjene Vučića i sistema koji je stvorio.
Studentska lista osvojila je 140 od ukupno 250 poslaničkih mjesta, dok je Srpska napredna stranka osvojila 103 mandata.
Ipak, principi koji su im pomogli da ostvare izbornu pobjedu ne moraju nužno biti dovoljni za formiranje stabilne i funkcionalne Vlade.
Bez lidera došli do pobjede, ali kako će upravljati državom?
Jedan od najvećih izazova biće usklađivanje različitih političkih stavova unutar pokreta, koji je tokom protesta i izborne kampanje bio ujedinjen oko zajedničkog cilja.
Sociolog Vladimir Vuletić smatra da je sistem kolektivnog odlučivanja, koji su studenti koristili, često bio netransparentan i da bi razlike unutar pokreta mogle dovesti do podjela.
„Ideološke i organizacione razlike neminovno će dovesti do podjela unutar pokreta, a vjerovatno i do novih izbora u roku od godinu dana“, ocijenio je Vuletić.
Studenti, međutim, priznaju da se državom ne može upravljati na isti način kao studentskim skupštinama.
Natalija Petrović, 22-godišnja studentkinja komunikacija i odnosa s javnošću, istakla je da buduća Skupština i Vlada neće funkcionisati po principima plenuma, već u skladu sa ustavnim principima i zajedničkim programom.
Za razliku od studentskih rasprava, koje su ponekad trajale satima čak i zbog manje važnih prijedloga, nova vlast moraće brzo donositi odluke, usvajati budžete, imenovati ministre, pregovarati o međunarodnim sporazumima i reagovati na krize.
Posebno osjetljivo pitanje biće odnos studenata prema poslanicima koje su sami izabrali.
Naime, studenti žele zadržati nadzor nad njihovim radom i nakon preuzimanja vlasti, zahtijevajući transparentnost i odgovornost.
Program na 1.000 stranica, ali bez konkretnih odgovora na sva pitanja
Kandidati Studentske liste obavezali su se na sprovođenje programa upravljanja državom od 1.000 stranica, koji je nastao uz učešće hiljada stručnjaka, profesora i studenata.
Međutim, prema analizi „Njujork tajmsa“, program sadrži brojna opredjeljenja o opštim principima, poput odgovornosti, ali relativno malo konkretnih planova.
Posebno su izbjegnuta pojedina osjetljiva pitanja, naročito iz oblasti spoljne politike.
Studenti su, ipak, jasno izrazili namjeru da prekinu blisku saradnju Vučićeve vlasti sa Izraelom u oblasti odbrane i drugim oblastima.
Još nije poznato ni ko će postati premijer i predvoditi novu Vladu Srbije, koja će biti formirana nakon konstituisanja novoizabrane Skupštine.
Pokret nastao nakon tragedije u Novom Sadu
Studentski pokret nastao je u novembru 2024. godine, nakon urušavanja betonske nadstrešnice na renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi.
Tragedija je postala simbol onoga što studenti smatraju sistemskom korupcijom u Srbiji.
Uslijedili su višemjesečni protesti, blokade univerziteta i okupljanja građana širom zemlje. Studenti su putovali u manje gradove i udaljena sela, razgovarali sa poljoprivrednicima, roditeljima i penzionerima i pokušavali da pridobiju podršku ljudi koji su izgubili povjerenje u politiku.
Odsustvo jednog prepoznatljivog lidera u početku je bilo način da se izbjegne mogućnost da vlast izdvoji i diskredituje pojedinca, ali je vremenom postalo jedno od osnovnih načela pokreta.
„Ljudi su shvatili da nikada više ne smijemo dozvoliti da jedan čovjek upravlja državom“, rekao je student političkih nauka Nikola Maletić.
Ipak, sada kada su osvojili vlast, pred studentskim pokretom nalazi se novi izazov – kako sačuvati kolektivni karakter pokreta, a istovremeno omogućiti izabranim predstavnicima da samostalno donose odluke i preuzmu odgovornost za upravljanje državom.
„Jedina prava pobjeda biće trajna promjena političke kulture i načina na koji se upravlja državom“, poručio je Maletić.


