Novi način glasanja zbunjuje birače, očekuje se rekordan broj nevažećih listića

S obzirom na uvođenje novih tehnologija u izborni proces glasanje na sam dan opštih izbora, koji se održavaju 4. oktobra, biće značajno drugačije u odnosu na dosad, a možda i najveća novina koja će sasvim sigurno zakomplikovati glasanje biće izgled glasačkog listića.

Taj glasački listić još nije zvanično predstavljen od strane Centralne izborne komisije BiH, ali na pres-konferenciji Koalicije “Pod lupom” pojavili su se primjerci kako bi on “mogao izgledati”.

U suštini, za razliku od dosadašnjeg jednog izbornog listića za parlamente, građani će dobiti dva listića.

Dva listića, na jednom se glasa

Taj jedan listić izgledaće kao i sada, i na njemu će se naći stranke i imena kandidata, međutim na njemu se neće glasati, i on će služiti samo kao pomoćno sredstvo. Na tom glasačkom listiću građani će izabrati partiju i kandidata, a onda na drugom, praktično “pravom” glasačkom listiću koji će se brojati, bojiti kružiće ispred imena političke partije i brojeva na kojima se kandidat nalazi.

“Svi birači će morati ispuniti glasački listić, ne oznakom X kao nekad, nego treba kružić koji će biti za označavanje glasačkog listića dobro obilježiti, cijeli kružić, tako da ne bude sumnji da li ga je aparat dobro skenirao ili ne. Očekuje se da kružić bude ispunjen hemijskom olovkom ili flomasterom koji će biti dostupan u glasačkoj kabini. To ne znači da će glasački listić obilježen na stari način biti nevažeći. Zato se i radi ručno brojanje”, rekla je u maju Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

U principu, stari i nekadašnji glasački listić biće samo informativan, a građani će glasati na listiću formata A4 na način da će obojiti kružić ispred imena stranke i kružiće ispred brojeva kandidata za koje žele glasati. Glasački listić za člana Predsjedništva BiH s obzirom na mali broj kandidata biće isti kao i do sada.

Šta su preferencijalni glasovi

Podsjećanja radi, ranijim nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH birači mogu glasati za samo tri kandidata sa liste političkog subjekta, a ranije su mogli za sve. Ti “preferencijalni glasovi” samo za kandidate bitni su iz razloga tzv. stranačkog cenzusa. Unutarstranački cenzus iznosi 20 odsto.

U suštini, preferencijalni glas znači da kandidati sa bilo kojeg mjesta na listi mogu osvojiti mandat, s tim da moraju osvojiti najmanje 10 odsto glasova koje je dobila ta lista da bi uopšte ušli u raspodjelu.

Objašnjenja radi, da bi stranka ili lista uopšte ušle u raspodjelu za mandate, moraju preći cenzus od tri odsto, odnosno osvojiti najmanje tri odsto od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore u određenoj izbornoj jedinici. Ukoliko pređu taj cenzus i osvoje, recimo, dva mandata, ti mandati se raspoređuju na način da ih dobiju prvi i drugi na listi, ali samo ako niko od kandidata sa te liste nije osvojio više od 20 odsto glasova koje je dobila ta lista. Recimo, ako je lista osvojila 1.000 glasova i dobila dva mandata, a niko od kandidata nije osvojio 201 glas, mandat osvajaju nosilac liste i drugi na listi, ali u slučaju da neki kandidat ima 201 glas i nalazi se npr. na desetoj poziciji, mandat osvaja taj kandidat i nosilac liste, ali pod uslovom da drugi na listi ima manje od 201 glasa.

Ljudi će biti zbunjeni

“Očekujem da će ljudi biti poprilično zbunjeni i da ćemo imati velike redove na biračkim mjestima. Potpuno mi je nenormalno da se izbori održavaju za dva ili dva i po mjeseca, a da građani imaju tako malo informacija o samom procesu koji je prepun radikalnih novosti. S druge strane, vidimo da su u Centralnoj izbornoj komisiji naknadno prilagođavali glasačke listiće kako bi ih skeneri uopšte mogli očitati. Ne možete očekivati od bake koja ima više od 80 godina da stavi naočare i u onom mraku na biračkom mjestu traži sitne brojeve i bar-kodove. I nama koji smo mlađi biće potrebno vrijeme da sve to detaljno ispratimo”, rekla je nedavno Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, u intervjuu za “Glas Srpske”.

Inače, način glasanja izmijenjen je iz razloga što nije bilo dovoljno velikih skenera koji bi mogli skenirati klasični glasački listić, o čemu su “Nezavisne” ranije pisale. U slučaju da je ostao klasični listić, skener tih listića morao bi biti ogroman jer se za pojedine kantonalne skupštine na listićima nalazi nekoliko stotina imena. U principu, CIK je glasački listić morao prilagoditi proizvođaču opreme, odnosno “Smartmaticu”.

Veliki broj nevažećih glasova

Treba podsjetiti da u Bosni i Hercegovini na izborima bude između pet i 10 odsto nevažećih glasačkih listića. Na opštim izborima 2022. godine bilo ih je, recimo, 6,65, a ako se uzme u obzir da birači još nisu upoznati sa glasačkim listićem te poprilično komplikovan proces glasanja, može se očekivati da na ovim izborima to bude daleko više.

Ono što je zanimljivo jeste i da će uprkos uvođenju skenera na kraju glasovi biti prebrojani i ručno, a CIK još nije jasno odredio koji će rezultat biti relevantniji u slučaju “nepoklapanja”.