NSRS: Na dnevnom redu Rezolucija o osudi, zabrani i veličanju NDH, nacizma i fašizma
Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpska sa samo jednom tačkom dnevnog reda, a to je Nacrt rezolucije o osudi i zabrani promovisanja i veličanja ideologije Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i drugih ustaških, nacističkih i fašističkih simbola, biće održana u utorak, 17. marta, sa početkom u 10 časova.
Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da o ovoj temi postoje tri prijedloga, prvi predstavnika SDS-a, drugi SNSD-a i jedan predsjednika Narodne skupštine, na kojem su, kako je rekao, radili stručnjaci međunarodnog prava.
“Postigli smo kompromis o naslovu rezolucije. To nije dnevnopolitička ni partijska tema. Treba da sjednu tri predlagača i da pokušamo to uobličiti u jedan dokument. Tada ćemo vidjeti imamo li dogovor”, rekao je Stevandić nakon sjednice Kolegijuma održane 4. marta.
Političke optužbe uoči sjednice
Ali, ono što je obilježilo ovu temu uoči sjednice skupštinskog Kolegijuma jesu međusobne prozivke vlasti i opozicije.
Tako prvi navode da ono što je uputila opozicija nije potpuno i precizno definisano, dok druge čudi to što skupštinska većina i Vlada nisu prepoznali značaj njihove rezolucije.
Šta predlaže SNSD?
Inače, Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske predao je 4. marta 2026. svoj prijedlog rezolucije o osudi i zabrani promovisanja i veličanja ideologije i simbola NDH i drugih ustaških, nacističkih i fašističkih ideologija i simbola. Srđan Mazalica, predsjednik Kluba SNSD-a, poručuje da su na prijedlogu teksta rezolucije radili istoričari i pravnici, te da je riječ o još jednom koraku u borbi protiv ustaške ideologije.
“Postoje nejasne formulacije u rezoluciji koju je predložio SDS, poput ‘drugi antifašisti’. Ne spominju se muslimani koji su bili dio sistema NDH, kao ni Nijemci, koji su odvodili narod u logore, već se sve svodi na Tompsona kao personifikaciju veličanja ustaštva. U novoj rezoluciji predložili smo dio da su zločini nad Srbima u posljednjem ratu nastavak genocida koji je započet u NDH”, pojašnjava Mazalica.
Navodi da je prijedlog SDS-a bio toliko loš da se nije mogao mijenjati ni amandmanima.
“Dovedeni smo u situaciju ‘uzmi ili ostavi’, što nismo mogli prihvatiti. Rezolucija nije politička ni dio politikantstva, dali smo to vanstranačkim ličnostima koje se bave ovom temom”, poručio je Mazalica.
Prijedlog rezolucije SDS-a
Podsjetimo, Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a, predao je 20. februara 2026, potpise 28 poslanika kojim se traži održavanje posebne sjednice parlamenta, kao i tekst prijedloga rezolucije kojom se osuđuje veličanje ustaške ideologije.
U rezoluciji se, pored ostalog, traži da se Ivo Pavković, gradonačelnik Širokog Brijega, i Marko Perković Tompson, pjevač, proglase nepoželjnim osobama u Republici Srpskoj zbog veličanja ustaštva. Tom prilikom je rekao da rezolucija nije usmjerena protiv Hrvata, već prema onima koji revidiraju istoriju.
Iz SDS-a poručuju da ostaju pri upućenom tekstu, ali da su spremni za sugestije da bi rezolucija dobila oblik kakav zaslužuje.
“Ne vjerujem u iskrene namjere većine kada je riječ o formiranju zajedničke radne grupe koja bi radila na jedinstvenom tekstu rezolucije.
Ostaćemo pri svom tekstu rezolucije. Dodaćemo još da ćemo ukloniti sve spomenike koji imaju veze sa NDH. Tražićemo i izmjenu zakona da bismo kaznili kaznom zatvora one koji veličaju ustašku ideologiju”, poručio je Ognjen Bodiroga, za šta je dobio podršku PDP-a i Kluba Za pravdu i red.
Tanja Vukomanović, poslanica PDP-a, kazala je da je ova stranka otišla i korak dalje, jer je Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i Pokreta Sigurna Srpska, 3. marta predložio poseban zakon kojim se zabranjuje propagiranje takvih simbola i traži povećanje kazni.
Stanivuković predložio poseban zakon
A Stanivuković je nakon sastanka sa predstavnicima SUBNOR-a i Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata, u Narodnu skupštinu uputio Nacrt zakona o zabrani promovisanja fašizma, nacizma i neonacizma, kojim se propagiranje ideologija tretira kao krivično djelo.
“U članu pet predvidjeli smo kazne zatvora od najmanje šest mjeseci, uz mogućnost strožih sankcija. Spremni smo da o visini kazni vodimo javnu raspravu, ali o zabrani ne smije biti dileme. Evropske zemlje, poput Njemačke, Austrije, Italije i Španije, imaju ovakve zakone. Ako su zemlje koje su bile nosioci tih ideologija smogle snage da ih zakonom zabrane, zar mi, koji smo bili žrtve, da ćutimo? Ovo nije usmjereno ni protiv jednog naroda. Ovo je borba protiv ideologije mržnje. Svaki čovjek, bez obzira na nacionalnost, treba da stane iza ovoga”, naglasio je Stanivuković.
Najavio je da će nakon NS RS pokrenuti i inicijativu da se isti zakon nađe u Parlamentu BiH.
Pokušaj usaglašavanja jedinstvene rezolucije
Svi prijedlozi trebalo bi da budu usaglašeni u jedan zajednički tekst rezolucije do početka zakazane sjednice.
Ovom prilikom dodaćemo i da će po okončanju posebne sjednice biti održana 18. redovna, koja ima 18 tačaka, uključujući i zakone o sezonskim radnicima, o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona, kao o zabrani pušenja u zatvorenom prostoru u Srpskoj, a koje je u januaru 2026. vratila u skupštinsku proceduru Ana Trišić Babić, tadašnji vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.
