Objavljen sporazum o Grenlandu: Šta su SAD dobile bez kupovine ostrva
Kad je Donald Tramp još 2019. rekao da SAD žele da kupe Grenland, a u januaru pojačao pritisak ne isključujući vojnu ili ekonomsku silu protiv Danske, evropske diplomate govorile su o teškoj krizi u NATO-u.
EU, Kopenhagen i Nuk poručivali su da ostrvo nije na prodaju i da se o suverenitetu ne trguje. Prema sporazumu koji je Bijela kuća objavila poslije jučerašnjeg potpisivanja u Njujorku, Vašington je ipak dobio značajna vojna i strateška prava, bez kupovine teritorije.
Dokument je formalno izmjena i dopuna sporazuma o odbrani Grenlanda iz 1951, ali na terenu donosi velike promjene.
Američka vojska se poslije više od 70 godina vraća na jug i istok ostrva. Predviđena su odbrambena područja u Narsarsuaku i Mestervigu, uz modernizaciju i širenje svemirske baze Pitufik.
Uvedena je ubrzana procedura za nova odbrambena područja. Ako nema saglasnosti, pregovori za 90 dana idu na nivo ministara.
Za razliku od teksta iz 1951, novi sporazum izričito predviđa sistem protivraketne odbrane Zlatna kupola za odbranu američkog kontinenta i sjevernoatlantskog područja.
Danska i Grenland obavezali su se da po ubrzanom postupku razmatraju američke zahtjeve za bespilotne instalacije, radare i senzore izvan baza.
Američki vojni avioni dobili su pravo preleta i slijetanja. Javnim plovilima SAD daju široka prava pristupa i kretanja kroz grenlandske teritorijalne vode, uključujući podvodni pristup, osim ako se strane drugačije ne dogovore, pišu Nezavisne.
Član IX zabranjuje državama izvan NATO-a vojne instalacije i trajno vojno prisustvo, osim drugačijeg dogovora. Član X ograničava ulaganja država i investitora koji nisu iz NATO-a, partnera Saveza ili EU u osjetljivim sektorima: kritična infrastruktura i eksploatacija prirodnih resursa, uključujući sticanje kontrole, uticaja ili pristupa povjerljivim podacima.
Odredbe su značajne zbog kineskog interesa za aerodrome i nalazišta rijetkih metala.
Ako Grenland postane nezavisan, predviđeni su koraci za nastavak članstva, odnosno ulazak u NATO, i preuzimanje prava i obaveza prema SAD. Sporazum nema rok trajanja, izmjene traže saglasnost potpisnika.
Lokalnim kompanijama treba omogućiti učešće u izgradnji, održavanju i servisu vojnih instalacija. Vojne aktivnosti treba da uvažavaju tradicionalni lov i ribolov.
