Od „Rafala“ do Ratka Mladića: Zagreb i Beograd ponovo u oštrom političkom sukobu

Hrvatski zvaničnici posljednjih dana sve otvorenije govore o mogućnosti blokiranja Srbije na njenom putu ka Evropskoj uniji, a povod su najave o državnim i vojnim počastima na sahrani Ratka Mladića. Istovremeno, Zagreb već duže vrijeme kritikuje i ubrzano naoružavanje Vojske Srbije, zbog čega iz Beograda stižu oštri odgovori.

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da bi Srbija, ukoliko se ostvare najave o državnim počastima na Mladićevoj sahrani, praktično sama sebi mogla zatvoriti vrata Evropske unije.

Sličan stav prethodno je iznijela i bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja je pozvala Zagreb da iskoristi svoju poziciju države članice EU i blokira pregovore Srbije, ali i Crne Gore.

Ovakve poruke izazvale su burne reakcije u Beogradu, dok dio analitičara ocjenjuje da hrvatska politika prema Srbiji ima širu pozadinu i da Zagreb nastoji da ograniči uticaj Beograda u regionu.

Karijerni diplomata Zoran Milivojević smatra da aktuelna reakcija hrvatskih vlasti predstavlja samo nastavak dugoročne politike prema Srbiji, zasnovane na stavu da Beograd nosi glavnu odgovornost za ratove na prostoru bivše Jugoslavije.

Prema njegovim riječima, takva pozicija Zagreba ostavlja veoma malo prostora za istinski napredak u odnosima dvije države.

– Ne radi se samo o pojedinačnim otvorenim pitanjima između Srbije i Hrvatske. Polazi se od političke osnove prema kojoj Srbija treba da snosi pravne i materijalne posljedice zbog svoje navodne krivice, a tek nakon toga bi se moglo razgovarati o drugim pitanjima – smatra Milivojević.

On ističe i da Hrvatska Srbiju vidi kao ozbiljnog konkurenta u regionu.

– Zagreb teško prihvata činjenicu da Srbija ima značajnu regionalnu poziciju i nastojaće da taj uticaj oslabi. To se, između ostalog, vidi kroz saradnju i političke aranžmane koje Hrvatska razvija sa Albanijom i Prištinom, ali i kroz stalno insistiranje na određenim bilateralnim pitanjima – rekao je Milivojević.

Brnabić: Srbiju prijetnje ne plaše

Na poruke iz Zagreba reagovala je i predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, koja je Plenkoviću uputila oštre kritike.

Ona je ocijenila da hrvatski premijer nema moralno pravo da Srbiji drži lekcije o civilizacijskim vrijednostima, podsjećajući na njegovu podršku Marku Perkoviću Tompsonu.

Brnabić je, između ostalog, poručila da Srbija neće pristati na poniženja zarad napretka na evropskom putu.

– Evropski put Srbije jeste važan, ali nam je istina važnija. Srbija se neće ponašati kao neke druge države koje će ispuniti svaki zahtjev Zagreba, bez obzira na to koliko bi takvi zahtjevi predstavljali poniženje – poručila je Brnabić.

Dodala je da prijetnje blokadom evropskog puta Srbije ne predstavljaju razlog za zabrinutost u Beogradu.

Plenković: Takav potez značio bi zatvaranje vrata

Plenković je, komentarišući mogućnost da Ratko Mladić bude sahranjen uz državne počasti, rekao da bi takva odluka imala ozbiljne posljedice po evropske ambicije Srbije.

Hrvatski premijer naveo je da takav potez vidi kao poruku kojom bi Srbija sama ugrozila svoj put prema EU.

– Nisam razumio da je riječ o konačnoj odluci, već više kao o najavi. Međutim, ukazivanje državnih počasti čovjeku koji je osuđen za ratne zločine bilo bi ravno tome da Srbija sama sebi zatvara vrata – rekao je Plenković.

Kosor traži blokadu Srbije i Crne Gore

Bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor otišla je korak dalje, pozivajući zvanični Zagreb da blokira pristupne pregovore Srbije sa Evropskom unijom.

Svoj stav povezala je sa reakcijama srpskih zvaničnika na smrt Ratka Mladića, a u objavi na društvenoj mreži „Iks“ navela je da bi Hrvatska, kao članica EU, trebalo da iskoristi mogućnost blokiranja pregovora Srbije.

Kosor je u istom kontekstu pomenula i Crnu Goru.

Hrvatsku zabrinjava i naoružavanje Srbije

Pitanje odnosa prema Ratku Mladiću nije jedina tema zbog koje posljednjih mjeseci hrvatski zvaničnici kritikuju Srbiju.

Zagreb već izvjesno vrijeme sa negodovanjem prati modernizaciju i opremanje Vojske Srbije. O tome je više puta govorio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, posebno komentarišući nabavku francuskih borbenih aviona „Rafal“.

Milanović je ranije kritikovao činjenicu da je Srbija kupila nove avione, dok je Hrvatska nabavila korištene primjerke istog tipa.

Međutim, kritike nisu ostale samo na pitanju borbenih aviona.

Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić nedavno je predložio da Zagreb o procesu naoružavanja Srbije informiše svoje međunarodne partnere, kako bi oni izvršili politički pritisak na Beograd.

Slične ocjene iznio je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, koji je upozorio da Srbija, prema njegovom mišljenju, nabavlja ne samo sredstva namijenjena odbrani već i ofanzivno naoružanje.

Vučić: Srbija se ne sprema za rat

Na kritike iz Hrvatske odgovorio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je odbacio tvrdnje da se Beograd priprema za sukobe.

Kako je naveo, Srbija jača svoje vojne kapacitete prije svega radi odvraćanja od eventualne agresije.

– Srbija se ne priprema za rat i ne želi ratove niti sukobe. Naša politika je da budemo dovoljno snažni da možemo da odvratimo svakoga ko bi eventualno razmišljao o napadu – poručio je Vučić.

On je hrvatskim zvaničnicima postavio i pitanje zbog čega se problematizuje nabavka naoružanja Srbije, dok se istovremeno ne postavlja pitanje hrvatske vojne nabavke.

Vučić je podsjetio na nabavku 16 njemačkih samohodnih haubica Panzer 2000 i upitao da li je Hrvatska tada Srbiju konsultovala o tome da li se radi o defanzivnom ili ofanzivnom naoružanju.

Prema njegovim riječima, Srbija odgovorno radi na modernizaciji svoje vojske, a poruke koje dolaze iz Zagreba prvenstveno su namijenjene hrvatskoj javnosti.

Posljednja dešavanja tako su ponovo otvorila nekoliko spornih tema u odnosima Beograda i Zagreba – od evropskog puta Srbije i odnosa prema ratnoj prošlosti, do pitanja regionalnog uticaja i ubrzanog naoružavanja država u regionu.