Na sjednici Skupštine Grada govorilo se i azilu za pse na Manjači, a raspravu je pokrenuo odbornik Milenko Rosić, koji je skrenuo pažnju na to da se volonterima ne omogućava pristup istom.

Dogovor se ne poštuje
Odbornik Rosić svoje izlaganje je započeo konstatacijom da je u Banjaluci nedavno otvoren novi azil, koji je kako kaže, na evropskom nivou. Takođe, kazao je da je njegovom otvaranju prisustvovao, te naglasio da je tada dogovoreno da se organizuju dani otvorenih vrata za volontere, međutim taj dogovor se do sada nije poštovao.

“Taj detalj apsolutno nije ispoštovan i imam strašan pritisak od udruženja ljubitelja životinja da postavim pitanje i vidimo u čemu je problem. To se gore drži nešto u tajnosti, a glavni i osnovni izgovor je zato što nema toaleta i zato ne mogu pustiti volontere unutra. To je jedna ortodoksna glupost. Prema tome, ja ću se u budućem vremenu baviti sa tim i molio bih nadležne da se ispoštuje dogovor o jednom danu otvorenih vrata volonterima, koji žele da dostave donaciju, hranu i obiđu te životinje”, kazao je Rosić.

Takođe, Rosić je postavio i pitanje kada ističe ugovor veterinaru u azilu, tj. kada će biti raspisan tender za narednu godinu. Pitao je i zašto Gradska uprava nije odobrila projekat “Dogs Trust” za sterilizaciju uličnih pasa i mačaka, koji je skroz besplatan, ali na to pitanje nije dobio odgovor od predstavnika Odjeljenja za komunalne djelatnosti.

Sve urađeno za dobrobit životinja
Boriša Mandić, predstavnik Odjeljenja za komunalne djelatnosti, kazao je da je azil siguran, te da sve urađeno za dobrobit životinja, ali da je potrebno obezbijediti i adekvatne prostorije za boravak ljudi, odnosno volontera.

“U BiH ne postoji takav azil, kao ni u okruženju. To je ključno, pomenuti. Dakle, potrebno je uraditi prostorije za azil da bi se tu okupljali ljudi, volonteri, izgradila ambulanta, veterinarska stanica i to je sad u postupku projektovanja. Takođe, potrebno je obezbijediti sredstva koja nisu mala, za prostorije za ljude koji bi tamo dolazili i radili”, kazao je Mandić.

Takođe, dodao je da ugovor koji sada imaju veterinarskim centrom ističe kroz dva mjeseca, te je već raspisana tender za novog izvođača, na koji će se moći prijaviti svi centri koji ispunjavaju uslove.

“Nama je bitno da se radi kvalitetno. Veterinarski centar koji sad obavlja poslove, obavlja ih u skladu sa strukom, a kontrolišu ga naši veterinarski inspektori. Dakle, sve je urađeno za dobrobit životinja”, rekao je Mandić.

Projekat u završnoj fazi
Takođe, istakao je da dogovor o jednom danu otvorenih vrata nije ispoštovan, jer bi volonteri rekli da se ispunjavaju uslovi za boravak ljudi.

“Rekli smo i obećali da ćemo uraditi projektnu dokumentaciju koja se sada u završnoj fazi, a onda kroz rebalans budžeta da planiramo sredstva za rekonstrukciju u ovom pravcu o kom sad pričamo. Otvorićemo taj jedan dan, pa ćemo vidjeti kako će volonteri da se ponašaju, jer bitna je i njihova bezbjednost”, zaključio je Mandić.

“Isjeći katanac na ulazu”
Na Mandićevo izlaganje Rosić je poručio da će on kao odbornik organizovati prevoz da volonteri obiđu azil.

“Ako oni ne mogu, ja ću kao odbornik organizovati autobus i ići ćemo gore isjeći onaj katanac na ulazu. Ja ću predvoditi, jer ti isti volonteri su htjeli da 150 životinja dovedu pred Gradsku upravu”, zaključio je Rosić.

Dan otvorenih vrata
Dan nakon sjednice Skupštine iz Gradske uprave dolazi poziv za Dan otvorenih vrata, koji će se održati sutra u 11:00 časova, čime udruženja i volonteri nisu zadovoljni.

“Svi ljubitelji životinja pozvani su da sutra, 1. jula od 11.00 časova posjete azil na Manjači, druže se sa životinjama i odaberu svog ljubimca. Sam postupak udomljavanja je jednostavan i potpuno besplatan. Važno je napomenuti da su psi u azilu prošli kompletan tretman, koji obuhvata pregled veterinara, sterilizaciju, obradu protiv vanjskih i unutrašnjih parazita, a osim zdravstvene obrade, životinje prođu i test karaktera. Osim što posvećuje posebnu pažnju obezbjeđivanju boljih uslova u azilu i svakodnevno radi na zbrinjavanju napuštenih životinja, Grad je u aprilu ove godine pokrenuo i akciju udomljavanja pasa pod nazivom “Udomi ljubav“ kako bi zbrinute životinje dobile i svog vlasnika. Do sada, ova akcija opravdala je sva očekivanja s obzirom na to da je već desetine pasa našlo svoje vlasnike, a interesovanje i dalje traje”, poručili su iz Gradske uprave.

Termin problematičan
Predsjednik udruženja “WagWag” Anđela Španović ističe da je ovaj termin problematičan i uvredljiv.

“Otvorena vrata azila su potencijalno dobar korak napred, ali više od pola godine nakon što su obećana i nakon opravdano oštre inicijative odbornika Rosića. Termin u kom su zakazana otvorena vrata ne samo da pokazuje da uprava ne poznaje građane, koji najviše trebaju njihovu pomoć, već je pomalo uvredljiv. Već sada smo dobili nekoliko upita volontera da li oni njih smatraju nekim ko je inače besposlen radnim danom u 11 sati? Većina volontera u gradu Banjaluka su zaposleni i odvajaju velike sume svog novca za liječenje napuštenih životinja. Organizacija jednih otvorenih vrata u pola godine u toku radnog vremena je prilično problematična sama po sebi”, poručila je Anđela.

Pogrešan pristup
Takođe, ona ističe da izjave da je azil jedan od najsavremenijih pokazuju potpuno pogrešan pristup.

“Dobra ograda na boksu ne znači dobar azil. Socijalizacija i psihičko zdravlje pasa je podjednako bitno. Psi u azilu nemaju ispuste, a volonterima nije dozvoljeno da dođu i prošetaju ih. Shvatate da to znači da pas koji provede šest mjeseci u azilu nije vidio nebo šest mjeseci? Za našu Gradsku upravu to se naziva savremenim? Mi neprekidno nudimo besplatnu pomoć i besplatne savjete i pola godine jedino odbornik Milenko Rosić je pokazao da ima sluha za činjenicu da psi imaju druge potrebe osim hrane i vode”, kazala je Anđela.

Anđela je ukazala na još jedan problem sa kojim se građani, ali i turisti susreću u našem gradu.

“Dodatan problem je i pristup nadležnih prema građanima, ali i turistima. Mi kao udruženje ne bismo smjeli da tješimo ljude koji su došli u naš grad kao turisti i pokušali da spase štence, kojima se nakon što ih je preuzela higijeničarska služba izgubio svaki trag. Eto, mi to radimo. I radimo to često. Zaduženi ne shvataju da je pse koje odvode neko hranio, volio… Ne shvataju da je građanima informacija gdje su završili nakon toga i da li su na boljem mjestu i te kako bitna. Podjednako kao dani otvorenih vrata bitno je organizovati i dane sastanka sa vlasnicima udomljenih pasa. Naravno neće svi pristati, ali po našem iskustvu velika većina ljudi koja spasi životinju je više nego srećna da sa drugima podijeli njihovu priču i da pozitivan primjer”, ističe Anđela.

I životinje u azilu moraju biti zdrave
Takođe, poručila je da u ovom slučaju više nema prostora za šutnju.

“Nakon godina i godina skupljanja ranjenih, gladnih, uplašenih i nekad napola mrtvih životinja sa ulice mislim da više nema prostora za šutnju. Nadležni ili ne žele da riješe ovaj problem ili ne znaju kako. Ne postoji statistički niti bilo koji pisani ili fotografski trag o broju, boji, polu, stanju, bilo koje spašene životinje. To je nedopustivo. Ukoliko volja postoji mi raspolažemo sa 40 ljudi koji će za te životinje da urade sve. Od stručnjaka projekt menadžmenta koji mogu da dobiju fondove Evropske unije, fotografa za najbolji prikaz životinja, volontera sa godinama iskustva, stručnjaka za socijalizaciju. Niko od njih nikada nije tražio ni marku za svoj rad. Ne bi je tražili ni od Grada. Krajnje je vrijeme da institucije koje treba da brinu o zdravlju i ljudi i životinja shvate da sita i fizički funkcionalna jedinka nije nužno zdrava jedinka. Ne postoji aktuelniji i slikovitiji način da se izrazim, tako da ću samo reći da iako je u azilu – ŽIVOTINJA MORA BITI ZDRAVA”, zaključila je Anđela.